Puljić: Zatraženo ukidanje oslobađajuće presude

Odbrana je zatražila da oslobađajuća presuda bude potvrđena.

U maju 2018. Sud BiH je Puljića, nekadašnjeg zapovjednika Druge bojne Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), oslobodio optužbe da je 1993. i 1994. godine počinio zločin protiv čovječnosti na području Mostara.

Puljić je oslobođen krivnje da je dopustio podređenima da zatvorenike iz “Heliodroma” odvedu na prinudne radove na prvoj liniji fronta i u živi štit, te učestvuju u prisilnim nestancima i premlaćivanjima.

Tužilaštvo BiH je na ovu presudu izjavilo žalbu s prijedlogom da se Puljić proglasi krivim ili da se presuda ukine i odredi ponovno suđenje.

Tužiteljica Remzija Smailović smatra da je tokom prvostepenog postupka povrijeđeno pravo na jednakost u postupku jer je Sudsko vijeće odbilo dodatne materijalne dokaze Tužilaštva, dok je prihvatilo iste od Odbrane.

Smailović je istakla da Vijeće nije prihvatilo utvrđene činjenice koje se odnose na zatočenike koji su radili u Šantićevoj ulici u Mostaru, čime bi se dokazalo da je cijela ulica bila u zoni odgovornosti Druge bojne. Također je navela da je Vijeće odbilo nalaz vještaka, obrazloživši da nije sačinjen po pravilima struke.

“Sud je pogrešno utvrdio da udruženi zločinački poduhvat (UZP) i saizvršilaštvo ne mogu koegzistirati i da se međusobno isključuju. Tužilaštvo je dokazalo da je optuženi dijelio namjeru UZP-a i aktivno radio na njegovom ostvarenju. Radnje optuženog ne mogu ostati nezapažene i kao zapovjednik je bio svjestan obrasca UZP-a”, rekla je Smailagić.

Advokatica Senka Nožica je izjavila da nije povrijeđeno pravo na jednakost jer je Vijeće odbilo materijalne dokaze zbog autentičnosti i relevantnosti, obrazloživši da broj Haškog tužilaštva na dokumentu nije dovoljan da bi se dokazala autentičnost.

Kako je kazala, nonsens je da se zona odgovornosti optuženog utvrđuje u dodatnim dokazima, kao i dužina Šantićeve ulice, te da je Sud mogao uraditi uviđaj lica mjesta da je tužiteljica to predlagala.

“Prvostepeni sud je sasvim ispravno zaključio da se ne može govoriti o UZP-u. Tužilaštvo nije dokazivalo postojanje UZP-a, to je vrlo složena konstrukcija koju treba dokazati, a ne pretpostaviti”, istakla je Nožica.

Drugi advokat Davor Martinović je u odgovoru na žalbu rekao da mu nije jasno šta je Tužilaštvo htjelo, jer samo ponavlja navode prvostepene presude, a ne kaže šta nije dobro.

Apelaciono vijeće će odluku donijeti naknadno.