Pandemija ubrzala težnje zvaničnika za umanjenjem sloboda

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Profesor Đorđe Vuković sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka kaže da je vanredna situacija “prouzrokovala efekat pojačanog dejstva u političkim i socijalnim tendencijama”.

“Autoritarizam, pa i totalitarizam eskalirali su ne samo kroz formu vanrednog stanja, raznih zabrana, policijskog časa, već i u načinu komunikacije, suzbijanju parlamentarne i medijske debate, javnog rezonovanja, načinu odlučivanja, ispoljavanju kolektivne svijesti. Ono ka čemu je ionako politička praksa težila, koronavirus je ubrzao i razgolitio”, govori Vuković.

Kao globalni događaj bez presedana, pandemija koronavirusa je objedinila svijet u borbi protiv, kako su ga mnogi nazivali, nevidljivog neprijatelja.

U Bosni i Hercegovini su na vidjelo izašle sve unutrašnje podjele kroz načine međunarodne saradnje za vrijeme krize.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa mogla bi dodatno oslabiti demokratije Zapadnog Balkana nakon što je već otkrila slabosti zdravstvenih i sistema socijalne zaštite, navodi se u nedavnoj Analizi Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG).

Analiza Zapadni Balkan u doba globalne pandemije analizirala je oblasti kao što su uloga države, demokratija i zarobljena država, geopolitičke promjene, novi nacionalizam, socijalna otpornost, uticaj na životnu sredinu, migracije, zdravstvena zaštita i socijalna sigurnost te ekonomske implikacije.

BIRN BiH je ranije pisao da je Općinski štab civilne zaštite u Starom Gradu 10. aprila donio Naredbu o zabrani narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike, ali da stručnjaci smatraju kako ovaj Štab nema nadležnost da provodi naredbu koju je usvojio. Ova odluka kasnije je povučena kao i ranija odluka vlasti u Republici Srpskoj da kažnjavaju izazivanje panike na internetu, što je izazvalo osude stručnjaka i međunarodnih organizacija koji su smatrali da odluka ograničava pravo na slobodu govora.

Vuković ističe da je teško razborito analizirati protekli period jer je javnost ostala uskraćena za cjelovito i pravovremeno informisanje o procesima koji su se dešavali.

“Ali su očigledne dezorijentisane politike na unutrašnjem i spoljnom planu, međusobna optuživanja različitih nivoa vlasti u BiH, neujednačene mjere, politikantstvo koje bi izbilo na vidjelo kada god bi se otkrila kakva afera”, kaže Vuković.

Profesor Dražen Barbarić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objašnjava kako su tokom krize isprobavani vanredni modeli upravljanja kroz privremena tijela koja nemaju političku legitimaciju, kako bi se što efikasnije upravljalo krizom.

“Dobili smo diskreditaciju i negaciju parlamentarnih procedura, pokušaj zaustavljanja rada parlamentarnih instanci i potpuno predavanje zakonodavnih i izvršnih ovlasti spomenutim tijelima za krizno upravljanje… Pandemija i izvanredno stanje koje je njome prouzročeno na površinu je izbacilo svu međunacionalnu netrpeljivost koja se neprestano reproducira. Jasno utaborene i označene nacionalne institucije postale su i medicinske ustanove, a politički akteri nisu se suzdržavali od prosipanja žuči i dodatnoga stvaranja napetosti u ionako teškom razdoblju”, kaže Barbarić.

On nije optimističan u prognozama kakve će posljedice pandemija ostaviti na političku scenu u BiH.

“Posljedice kriznoga razdoblja su višestruke, ali izdvajam dvije dimenzije. Prije svega, Federalna uprava civilne zaštite je dokazala da je strukturna korupcija najveća boljka cijeloga društva i najveća prepreka evropskom putu BiH, bez obzira što se akteri cijeloga procesa žele proglasiti ‘herojima’. Povjerenje građana u institucije vlasti definitivno je srozano na najnižu moguću razinu, međusobno nepovjerenje političkih aktera značajno produbljeno, a međunarodni ugled korupcijskim aferama dodatno poljuljan. Pred nama je dugo razdoblje političkoga životarenja do sljedećih općih izbora, jer postojeća politička konstelacija će samo reproducirati međusobna podmetanja i potpuno paralizirati politički sustav”, smatra Barbarić.

Vuković navodi da se posljedice mogu podijeliti na kratkoročne i one čiji će se efekti vidjeti do i tokom jeseni.

“Oporavak ekonomije bit će dug i prepun iskušenja, ali i posljedice izolacije i suzbijanja ionako skromnih demokratskih potencijala neće se zacijeliti u skorije vrijeme. Izborna kampanja teško da se može odvijati u fer i slobodnim uslovima, nosit će breme tradicionalnog prostakluka, nepovjerenja i sveopće malodušnosti, a oni kojima je najviše stalo da se održe neće prezati da upotrijebe sav raspoloživi politički i pseudopolitički arsenal”, zaključuje Vuković.

Ovaj tekst je nastao tokom kampanje BIRN-a BiH za izvještavanje studenata novinarstva i mladih novinara o pandemiji koronavirusa.