Božidarka Dodik, koja je radila na izvještaju, kazala je da većina presuda kojima se bavila analize su donesene u postupcima priznanja krivnje, a obrazloženja tih odluka ne udovoljavaju ni minimumu zakonskih okvira.
“Stekla sam dojam da su ove presude urađene u trci s vremenom da se ispuni zahtjev norme i zadovolji broj riješenih predmeta na kraju godine”, istakla je Dodik.
Ona je naglasila i da je zabrinjavajuće što su povratnicima u činjenju koruputivnih djela izrečene kazne niže nego je to zakonom predviđeno.
Dodik je rekla da nema ujednačene prakse Tužilaštva u BiH o sklapanju sporazuma, odnosno da ne postoji okvir koji bi bio smjernica tužiocima da cijene okolnosti da li će sporazum biti zaključen ili ne.
Amila Kurtović, istraživačica Centra za društvena istraživanja “Analitika”, pojasnila je da su rezultati ovog izvještaja obuhvatali statističke podatke, kao i sam sadržaj optužnica i presuda za 2015. godinu.
Iz uzorka od 50 predmeta, kako je rekla, moglo se zaključiti da je pretežno riječ o predmetima sitne korupcije.
Govoreći o transparentnosti, Kurotvić je skrenula pažnju da većina sudova i tužilaštava ne objavljuje presude i optužnice uprkos smjernicama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Ona je dodala i da bi bilo korisno da sudovi i tužilaštva počnu s ujednačenom praksom.
Na osnovu analize optužnica i presuda stručnog tima, kako je istakla Kurtović, primijećeno je da su većina predmeta bili ispodprosječno kompleksni.
Usklađenost optužnica i presuda sa zakonom je, prema stručnom timu, dobila više ocjene od jasnoće istih.
“Došlo je do porasta u broju prijava koje su rezultirale u broju pokrenutih istraga, ali i istraga koje su poslije završile u podizanju optužnica”, rekla je Kurtović.
Edin Hodžić, direktor i voditelj programa za javno pravo pri Centru za društvena istraživanja “Analitika”, naglasio da će naredni izvještaj biti prezentovan krajem ove ili početkom naredne godine.
