Pržulj: Presuda 23. decembra za zločin u Čavarinama

Zbog toga je Odbrana zatražila oslobađajuću presudu, a Sudsko vijeće je izricanje presude zakazalo za 23. decembar.

Rade Golić, Pržuljev branilac, rekao je da nije dokazano da su zatvorenici u Osnovnoj školi “Petar Kočić” u selu Čavarine bili civili, već zarobljeni pripadnici Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) koji su imali naoružanje i protiv kojih su vođeni krivični postupci.

“Istina je da su među zatvorenicima bile i dvije žene, i to jeste izuzetak. Međutim, mnogi svjedoci su bili saglasni da su bili naoružani prilikom zarobljavanja, te da su bili pripadnici ABiH”, kazao je advokat Golić.

Govoreći o ulozi optuženog u Osnovnoj školi “Petar Kočić”, Golić je rekao da je Pržulj bio komandir straže koji je dva puta dnevno dovozio hranu, te imao obaveze oko rasporeda straže.

Kako je naglasio, Tužilaštvo niti jednim jedinim dokazom nije utvrdilo da je optuženi bio upravnik zatočeničkog objekta.

“Moj branjenik nikakvih zaduženja prema zatvorenicima nije imao. U samom zatvaranju zarobljenika nije mogao učestvovati jer su zatvoreni prije nego što je došao na mjesto komandira straže. Niti jedan svjedok nije potvrdio da ga je optuženi tukao ili maltretirao, a funkcija upravnika zatočeničkog objekta – ostala je na nivou virtuelne funkcije”, kazao je Golić.

Pržulj je optužen da je, kao komandir zatvora i upravnik zatočeničkog objekta u Osnovnoj školi “Petar Kočić” u selu Čavarine kod Sokoca, od maja 1992. do marta 1993. godine učestvovao u zatvaranju, premlaćivanju i nestanku sokolačkih Bošnjaka, kao i drugim nečovječnim djelima.

“Pržulj je – i to su mnogi svjedoci potvrdili – donosio deke i jorgane za zatvorenike, a hrane je za te uslove bilo dovoljno, dva puta na dan. Čuli smo i da su stražari grijali vodu da bi se zatvorenici okupali, a sama činjenica da niko nije tražio ljekarsku pomoć, te da je bio strogo zabranjen ulazak u zatvor i zlostavljanje zatvorenika, mnogo govori i o samim uslovima boravka u toj školi”, objasnio je Golić.

Prema optužnici, Pržulj je u martu 1993. godine, zajedno s još nekoliko stražara, učestvovao u izvođenju šest zatočenih civila, pod izgovorom da će biti pušteni na slobodu, te ih predao pripadnicima Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS), koji su ih odvezli u nepoznatom pravcu, od kada im se gubi svaki trag.

Govoreći o ovoj tački optužnice, Golić je napomenuo da su svjedoci potvrdili da je Pržulj spisak zatvorenika dobio od Momčila Pajića, ali da nije utvrđeno da je mogao da zna da će ti zarobljenici biti ubijeni.

“Do 2011. godine moj branjenik nije ni znao kakva je bila sudbina tih zatvorenika. Kao što je više puta ovdje potvrđeno, on je dobio spisak i pročitao imena ljudi za koje je i sam mislio da će ići na razmjenu. Za nestanak ovih ljudi nije ni jednog trenutka dokazano da je Pržulj bio odgovoran”, istakao je Golić.

Sudskom vijeću obratio se i optuženi Pržulj, rekavši da ga najviše bole optužbe za nestanak i ubistvo šestoro zarobljenika.

“Časni sude, da imam bilo kakve veze sa bilo čim što mi se ovdje stavlja na teret, ja bih do sada sam sebi presudio, jer s tim se ne može živjeti”, kazao je Pržulj.