Svjedoci tvrde da nije bilo zlostavljanja u školi

Midhat Kahriman, nekadašnji pomoćnik komandira Policijske stanice Pazarić kazao je da je komandir stanice u Pazariću u tom periodu bio Nail Hujić, te da je Mirsad Šabić postao komandir u septembru 1992. godine.

Kahriman je naveo da misli da je Šabić u periodu kada je Nail Hujić bio komandir, imao funkciju zamjenika komandira.

Ovom svjedoku je prezentovana i knjiga rasporeda službe u kojoj se navodi da je za više datuma iz juna 1992. godine kao rukovodni radnik među ostalima naveden Mirsad Šabić, a komandir Nail Hujić. Svjedok je potvrdio da je ovo “istinit dokument”.

“Mislim da je u augustu 1992. godine bila zakletva policajaca i znam da je komandir bio Nail Hujić. Raport je predao načelniku stanice“, kazao je Kahriman.

U sudnici je prikazan snimak, nakon čega je svjedok potvrdio da je komandir policijske stanice ili Stanice javne bezbjednosti Pazarić, kako se tada zvala.

Svjedoku je pokazan i dokument Službe javne bezbjednosti (SJB) Hadžići od 26. aprila 1995. godine, koji je upućen Centru službe bezbjednosti (CSB) Sarajevo, a u kojem se navodi da je Mirsad Šabić komandir od 1. juna 1992. godine. Međutim, svjedok je ostao pri navodima da je u junu komandir bio Nail Hujić.

Svjedoku je poznato da je u Osnovnu školu “9. maj“ bila privedena jedna grupa lica nakon što što im je oduzeta velika količina naoružanja.

Govoreći o uslovima u kojima su boravila ta lica, naglasio je da su bili bolji nego u Društvenom domu gdje je bila smještena policija. Svjedok je kazao da su ta lica ispitivali pripadnici kriminalističke policije, te da ih je čuvala policijska straža, ali i da je bilo rezervnih i aktivnih policajaca.

Pojasnio je da misli da su nakon što je škola granatirana, jedna grupa tih lica prebačena u kasarnu “Krupa“, a jedan dio u “Silos“.

Osim Šabića, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mušanovića i Nermina Kalembera za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logoru “Silos“, kasarni “Krupa“ i Osnovnoj školi “9. maj“.

U optužnici se navodi da je Šabić od 1. juna 1992. godine bio komandir Policijske stanice Pazarić.

Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Šabić komandir Policijske stanice Pazarić, Kazić komandant 9. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).

Hujić je, kako smatra Tužilaštvo BiH, bio upravnik i zamjenik upravnika logora “Silos“, a iste funkcije je obavljao i Halid Čović. Mešanović je, kako se navodi u optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu“ i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa“, dok je Kalember bio stražar u “Silosu“.

Ahmed Falan, drugi svjedok Odbrane, također nekadašnji pomoćnik komandira policijske stanice Pazarić, kazao je da je do augusta 1992. godine komandir bio Hujić, dok on nije ranjen.

Dodao je da se nakon oporavka vratio u policiju početkom oktobra 1992. godine te da je tad komandir bio Mirsad Šabić. Istaknuo je da je ranije Šabić bio zamjenik komandira.

Falan je Šabića opisao kao izuzetno profesionalnog i karakternog,

Odbrana je i ovom svjedoku pokazala dokument koji je SJB Hadžići uputila CSB Sarajevo 26. aprila 1995. u kojem se navodi da je Šabić od početka juna 1992. bio komandir. Ipak, svjedok smatra da je početkom juna 1992. komandir bio Hujić, a zamjenik Šabić.

Falan je kazao da je spavao u osnovnoj školi “9. maj“, jer je pobjegao iz Hadžića nakon što je Jugoslovenska Narodna Armija (JNA) napala policijsku stanicu u Hadžićima.

Dodao je da su u fiskulturnoj sali te škole bila pritvorena lica. Smatra da nije bilo zlostavljanja tih lica jer je učionica u kojoj je spavao bila do fiskulturne sale, te da bi vjerovatno čuo da je toga bilo.

U školi, prema svjedokovim riječima, spavali su policajci koji nisu bili iz Pazarića jer nisu imali gdje da spavaju.

Nastavak suđenja zakazan je za 16. juni.