Četvrtak, 30 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Uvršteni su dokazi priloženi uz ekspertizu vojnog vještaka, uključujući karte “Velike Srbije” i objekata Jugoslovenske narodne armije (JNA) na prostoru općine Hadžići, te odluke o formiranju i organizovanju Vojske Republike Srpske (VRS).

Braniteljica Edina Rešidović uložila je i dokaze o djelovanju Srpske demokratske stranke (SDS) na području Hadžića, te dokumente u vezi s političkim i vojnim organizovanjem u prvoj polovini 1992. godine.

U spis su uvršteni i dokazi o strateškom značaju Tarčina i Pazarića, spisak srpskih lica za razmjenu od 21. oktobra 1992. godine, dokumenti o nadležnosti nad zarobljenicima u “Silosu” i “Krupi”, kao i da su prekršeni mnogi dogovori o razmjeni.

Đelilovićeva Odbrana uložila je dokaze o pronalasku naoružanja kod Srba na području Hadžića, kao i o izbjegličkoj i humanitarnoj situaciji na “slobodnoj teritoriji” općine Hadžići 1992. godine.

Za zločine počinjene na području općine Hadžići sudi se Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Bećiru Hujiću, Halidu Čoviću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu, koji su, kako se navodi u optužnici, bili pripadnici vojne i policijske vlasti, upravnici ili stražari u logorima.

Optuženi su za nezakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, fizičku i duševnu patnju te odvođenje zatočenika na prinudni rad.

Odbrana Mustafe Đelilovića do sada je uložila 597 materijalnih dokaza, a sa ulaganjem će nastaviti 14. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Državni parlament bez dogovora o evropskim zakonima
Zbog nepostojanja entitetske većine Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu BiH naći će se na dnevnom redu na idućoj sjednici Državnog parlamenta, dok je Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH povučen iz parlamentarne procedure.
Jovica Stanišić zatražio prijevremeno puštanje na slobodu
Nekadašnji šef srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovica Stanišić, kojeg je Međunarodni mehanizam za krivične sudove osudio na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj, zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu i uputio izvinjenje za svoje zločine.
Vraćen mural Slobodanu Praljku u Mostaru