Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branioci su u zahtjevu precizirali da je Pandurević, koji se dobrovoljno predao u martu 2005., do kraja januara ove godine odslužio “75 odsto” kazne.

Oni podsjećaju da je Pandurević svoju rehabilitaciju izrazio pred sudijama krajem decembra 2013., kada je osudio počinjene zločine i izvinio se žrtivama i njihovim porodicama.

Odbrana je ukazala i na Pandurevićevo “primjerno” ponašanje tokom boravka u sudskom pritvoru, kao i na činjenicu da je do sada praksa Tribunala bila da prijevremeno oslobađa sve osuđene koji su odlužili dvije trećine kazne.

O Pandurevićevom zahtjevu odlučiće predsjednik Tribunala Theodor Meron.

Pandureviću, koji je u ljeto 1995. bio komandant Zvorničke brigade VRS-a, Žalbeno vijeće je 30. januara potvrdilo prvostepenu kaznu, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, istrebljenja i progona Muslimana iz Srebrenice u danima pošto je VRS 11. jula zauzela enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a.

Istom presudom je žalbeno veće proglasilo potpukovnike Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid počinjen nad srebreničkim Muslimanima i izreklo im kaznu doživotnog zatvora.

To je prva pravosnažna presuda za počinjenje genocida u Srebrenici u istoriji suda.

Bezbjednosnom oficiru VRS-a Dragi Nikoliću potvrđena je prvostepena kazna od 35 godina zatvora zbog pomaganja podržavanja srebreničkog genocida, dok je članu Glavnog štaba te vojske Radivoju Miletiću sa 19 na 18 godina umanjena kazna za ubistva, progon i prisilno premještanje Muslimana iz Srebrenice.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.