Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Normal 0 21 false false false BS-LATN-BA X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

Maid Tahirović i Miralem Muratović su naveli da su radili u informativnoj službi jablaničke brigade Armije BiH (ABiH), te da su 1993. godine razgovarali sa zarobljenicima koji su bili u Muzeju “Bitka na Neretvi” i ratnoj bolnici.

Oni su rekli da zarobljenicima nisu sugerisali šta da govore, kao i da tokom razgovora nisu bili prisutni pripadnici ABiH ili policajci.

“Mi smo bili sami sa njima”, kazao je Muratović, koji je radio kao snimatelj.

Prema iskazu Tahirovića, koji je radio kao novinar, niko od ranjenih zarobljenika koji su bili u ratnoj bolnici nije se požalio na tretman.

Kako su rekli svjedoci, prilozi su se prikazivali na jablaničkoj televiziji.

Kao svjedok Odbrane, iskaz je dao i Alija Bakšić, koji je kazao da je, kao prevodilac i producent, radio za italijansku televizijsku kuću RAI.

On je rekao da im nisu postavljani uslovi pod kojima bi mogli raditi priloge, te da takvo nešto nije ni dolazilo u obzir. Nakon snimanja, dodao je svjedok, niko nije tražio snimak niti postavljao bilo kakva pitanja.

Bojadžić, nekadašnji zamjenik komandanta jedinice “Zulfikar” ABiH, optužen je za premlaćivanje, seksualno zlostavljanje i silovanje zarobljenika hrvatske nacionalnosti koji su bili zatvoreni u muzeju.

Na teret mu je stavljeno i da je u ratnoj bolnici jednom zarobljeniku iz vene istrgao infuziju, kao i da je doktora spriječavao da drugom zarobljeniku pruži pomoć.

Suđenje Bojadžiću, koji je optužen i za druge zločine počinjene u Jablanici, nastavlja se 23. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu