Članak

Odbijanje da se pristupi Armiji BiH

19. Septembra 2014.00:00
Na suđenju za zločine počinjene na području Kladnja, nekadašnji član Ratnog predsjedništva ove općine je rekao kako je nezvanično saznao da su Srbi smješteni u zgrade prosvjetnih radnika u Stuparima radi njihove sigurnosti.

This post is also available in: English

Muhamed Krekić, koji je bio predsjednik Izvršnog odbora Skupštine općine Kladanj, kazao je da zvanično nije dobio tu informaciju, već je čuo iz priča.

Prema optužnici, policajci i pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) iz Stupara počeli su krajem maja 1992. godine nezakonito hapsiti srpske civile, nakon čega su zatvoreni u školu, a zatim u zgrade prosvjetnih radnika.

Krekić je rekao da je u januaru 1993. godine dobio dokument, koji je potpisao optuženi Selman Busnov, a u kojem je navedeno da u Stuparima ima iscrpljenih Srba, da im je potrebna hrana, ali i da ima onih koji trebaju krivično odgovarati.

Svjedok je naveo da je Izvršni odbor zaključio da se prvi put upoznaje sa statusom tih Srba, da trebaju imati prava kao i ostali građani, kao i da se treba pokrenuti postupak protiv onih kod kojih je pronađeno oružje.

U maju 1993. godine, kako je rekao Krekić, formirana je komisija za razmjenu, a svjedoku je poznato da su se razmjene obavljale i prije komisije.

Busnov je optužen skupa sa Safetom Mujčinovićem, Zijadom Hamzićem, Nusretom Muhićem, Nedžadom Hodžićem, Osmanom Gogićem, Ramizom Halilovićem i Kahrom Vejzovićem, bivšim pripadnicima TO-a, vojne i civilne policije za nezakonito zatvaranje Srba, kao i premlaćivanje i nečovječno postupanje.

Drugi svjedok Tužilaštva BiH Danis Gačić, kazao je kako je Srbima pružen odgovarajući smještaj u Stuparima, te im je policija, kako smatra, pružila odgovarajuću sigurnost.

On je rekao da mu nije poznato ko je naredio Srbima da se smjeste u zgrade prosvjetnih radnika.

Srbima, koji su bili u prosvjetnim zgradama u Stuparima, svjedok, koji je obavljao poslove u Sekretarijatu za narodnu odbranu u općini Kladanj, uputio je poziv da se priključe Armiji BiH (ABiH), ali su oni to odbili.

“Izjasnili su se da ne žele pristupiti redovima ABiH”, rekao je svjedok, te dodao da se to dogodilo krajem 1992. ili početkom 1993. godine.

Pošto su imali zakonsku obavezu da se priključe ABiH, protiv njih je, kako je naveo svjedok, pokrenut krivični postupak, nakon čega su osuđeni.

Suđenje se nastavlja 3. oktobra.

Amer Jahić


This post is also available in: English