Nedjelja, 25 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Muhamed Merđanović je kazao da je u septembru 1992. godine došao u Pazarić i počeo raditi u službi vojne bezbjednosti. Rekao je i da je čuo da su se prije njegovog dolaska dešavala maltretiranja Srba zatvorenih u “Silosu”.

“Čuo sam da je bilo maltretiranja od jedinica koje su bile u prolazu. Nije to bila 9. brdska brigada, već neke jedinice koje su se povremeno pojavljivale”, kazao je on, pojasnivši da ne može tvrditi da se tako zaista desilo jer je to samo čuo.

Svjedok je rekao da osobe za koje je saznao da su zatvorene zbog držanja oružja, nisu maltretirane od kada je on došao u službu bezbjednosti, te da ih je viđao u “Silosu”. Odgovarajući na pitanje kako su izgledale te osobe, kazao je “da se ne može reći da su dobro izgledale”.

On je naveo da su upravnici “Silosa” bili Bećir Hujić i Šerif Mešanović, koji su bili “izvrsni profesionalci”.

“I u istrazi sam rekao da bi upravnici, ako bi došlo do maltretiranja zatočenika, to sigurno riješili, spriječili”, kazao je on.

Hujiću i Mešanoviću, zajedno sa Mustafom Ðelilovićem, Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Nezirom Kazićem, Halidom Čovićem i Nerminom Kalemberom, sudi se za zločine počinjene u “Silosu”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”.

Prema optužnici, Hujić je bio upravnik i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Mešanović je bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u kasarni “Krupa”, Kalember stražar u “Silosu”, a Kazić komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH). Ostali su bili pripadnici civilne, vojne i policijske vlasti.

Merđanović je rekao da ne zna pod čijom je nadležnosti bio “Silos”. Kazao je da mu je poznato da su zatvorenici izvođeni na obavljanje radova.

“Zahtjevi za rad su stizali iz prištapskih jedinica, a ko je odobravao zahtjeve, ne mogu znati”, rekao je svjedok.

Zatvorenici su, prema njegovom kazivanju, išli obavljati radove i izvan zone odgovornosti 9. brdske brigade. Potvrdio je da su i do njega “dolazili zahtjevi o potrebi zatočenika da idu na rad”.

Merđanović je kazao da on nije imao ovlaštenja da odobri takve zahtjeve, a nakon što je Odbrana optuženog Kazića prezentovala neke od dokumenata, svjedok više nije odgovarao na pitanja.

Sudsko vijeće je prekinulo njegovo ispitivanje i saopćilo da će nastaviti kada svjedok dobije pravnog zastupnika.

Suđenje se nastavlja 12. decembra.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice iznošenje žalbi na presudu za zločine u Lukavcu
Ročište na kojem će Tužilaštvo Bosne i Hercgovine i Odbrane iznijeti žalbe na prvostepenu presudu u predmetu u kojem su sedmorica optuženih osuđena na ukupno 30 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva u Lukavcu 1992. godine, zakazano je za ponedjeljak, 26. maja, potvrđeno je iz Državnog suda za Detektor.
Godišnjica stradanja i tridesettrogodišnja nada za pronalaskom nestalih s područja Bradine
U Bradini kod Konjica za vikend će biti obilježene trideset i tri godine od stradanja 48 civila srpske nacionalnosti, od kojih se pet još uvijek vode kao nestali.
U subotu obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac