Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedočeći u Karadžićevu odbranu, Ćeklić je na suđenju u Haagu izjavio da se lider SDS-a uvijek zalagao za saživot i mirno rješenje krize pregovorima.

“Karadžić je uvijek govorio: ‘Bolje pregovarati sa Muslimanima i Hrvatima 100 godina nego da se prolije i jedna kap krvi”, rekao je Ćeklić.

Karadžić, koji je bio predsjednik Republike Srpske, optužen je za progon Muslimana i Hrvata iz 20 opština širom BiH, kao i za druge zločine. 

Ćeklić je izrazio i žaljenje što muslimanska i hrvatska strana nisu imale “takvog političara i velikog čovjeka”, jer da jesu, kriza bi se riješila mirnim putem.

Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Catrina Gustafsson, svjedok je potvrdio da je BiH napustio nedugo poslije početka rata.

Na tvrdnju tužiteljke da je zbog falsifikovanja fakultetske diplome bio otpušten 1996, Ćeklić je odgovorio da to nije tačno te da je sam dao otkaz i preselio se u Bijeljinu, gdje je dobio profesorski posao.

Nakon što ga je tužiteljka, predočavajući partijska dokumenta, suočila sa tvrdnjom da je SDS polagala pravo na veliki dio teritorije BiH, svjedok je uzvratio da su Srbi u BiH imali 70 odsto vlastite zemlje.

“Srbi nisu svoju vlast nametali drugima – vladali su gdje su u većini. Gdje nisu bili u većini, nisu željeli nikog da potčine, a gdje su bili u većini, nastojali su da na najdemokratskiji način to riješe”, rekao je Ćeklić.

Na pitanje da li je čuo Karadžićeve izjave da “Nijedan muslimanski temelj neće biti postavljen na srpskoj zemlji… Prvi i svi drugi koji budu postavljeni biće dignuti u vazduh”, svjedok je odgovorio da nije, navodeći da i on “ima zemlju u Hercegovini koju nikad ne bi dao Muslimanima”.

Suđenje Karadžiću nastavlja se iduće sedmice.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu