Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Alaga Bajramović, branilac optuženog, u završnom izlaganju istakao je da nijedan dokaz Državnog tužilaštva ne upućuje na to da se na području djelovanja Petog korpusa Armije BiH (ABiH) vršilo sistematsko hapšenje civila srpske nacionalnosti.

“Ružnić nije bio odgovoran za status zarobljenika. On nije učestvovao u formiranju zatočeničkih centara, kako ih naziva Optužba, odnosno sabirnih centara, kako ih naziva Odbrana. Dokazi jasno govore da Ružnić nije vršio hapšenje ili nezakonito pritvaranje niti je imao ovlast da odredi uslove u centrima”, rekao je Bajramović.

Ružnića Tužilaštvo BiH tereti, uz Mehuru Selimovića i Emira Mustafića, za učešće u zatvaranju pripadnika vojske i policije Republike Srpske (RS) te civila u zatočeničke centre u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu između 1994. i 1996. godine.

Prema optužnici, Selimović je bio referent za kontraobavještajne poslove i zamjenik načelnika Odjeljenja vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti, a Mustafić vojni policajac.

Državno tužilaštvo je u završnoj riječi zatražilo od Sudskog vijeća da svu trojicu bivših pripadnika ABiH proglasi krivima, dok je Odbrana Selimovića zatražila oslobađajuću presudu.

Branilac Bajramović rekao je da su sabirni centri u u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu imali “jasan sistem komande, od upravnika do stražara”, a da Ružnić nije bio član tog sistema.

“Ružnić jeste vršio ispitivanja ratnih zarobljenika, ali po jasnim uputama svojih nadređenih. To je bio legitiman i društveno opravdan posao s obzirom da je ratne zarobljenike ispitivao o ratnim zločinima i masovnim grobnicama”, kazao je Bajramović.

Branilac je dodao da je optužnica Tužilaštva BiH u određenim dijelovima nerazumljiva budući da se navodi da je Ružnić dozvoljavao nepoznatim počiniocima da maltretiraju zarobljenike.

“Na ovaj način nemoguće je izvršiti provjeru da li je postojao sistem subordinacije u odnosu tih nepoznatih osoba i optuženog Ružnića”, rekao je Bajramović.

Iznošenje završne riječi drugooptuženog bit će nastavljeno u srijedu, 18. jula.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi