Više od 400 godina za ratne zločine

Pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH doneseno je 30 presuda, od kojih je devet još uvijek nepravosnažno. Tokom ove godine postignut je najveći broj sporazuma o priznanju krivice od početka rada Odjela za ratne zločine, koje je Sud BiH prihvatio i izrekao 70 godina zatvora osudivši osam osoba.Podignuta je i prva optužnica zbog lažnog svjedočenja na suđenju za ratne zločine pred Sudom BiH, te zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka u jednom bosanskohercegovačkom magazinu.Ove godine je podignuta i prva optužnica protiv osobe ženskog spola, zbog ratnog zločina počinjenog u Odžaku, i suđenje je u toku.Bosanskohercegovačkom pravosuđu su iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izručeni Edin Džeko i Rasema Handanović, koji su osumnjičeni za ratni zločin počinjen u Konjicu, a Zemira Kovačevića je Švedska izručila zbog sumnje da je počinio zločine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.Na zahtjev Suda BiH raspisana je i međunarodna potjernica za Veliborom Bogdanovićem, koji se nije pojavio na izricanju prvostepene presude kojom je osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja i zatvaranja civila na području Mostara tokom 1993. godine.U Sudu BiH kažu da nemaju zaostataka kada su u pitanju predmeti ratnih zločina.Sud BiH je tokom ove godine donio ukupno 31 presuda za ratne zločine, među kojima je 12 prvostepenih, 11 drugostepenih i osam sporazuma o priznanju krivice.Najveća kazna izrečena je Miloradu Trbiću, za genocid počinjen u Srebrenici. Trbić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora od 30 godina.U januaru ove godine, Trbić je proglašen krivim za učestvovanje u operaciji hvatanja, zatvaranja i pogubljivanja Bošnjaka iz Srebrenice, kao i za pokopavanje i prikrivanje tijela ubijenih.Najniža pravosnažna kazna izrečena je Šefiku Aliću, nekadašnjem pomoćniku komandanta za bezbjednost u bataljonu “Hamze” pri Petom korpusu Armije BiH (ABiH), koji je osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1995. na području Bosanske krajine.Apelaciono vijeće je donijelo pet odluka kojima se ukidaju prvostepene presude i nalaže održavanje ponovnog suđenja. Završena su četiri obnovljena suđenja, a kazne su za neke optužene ostale iste, a za neke su smanjene.U slučaju četvorice optuženih za zločine počinjene u Vojnom kod Mostara, zatvorske kazne su smanjene ukupno za 11 godina, a Krsti Saviću, osuđenom za ratni zločin u istočnoj Hercegovini, kazna je smanjena sa 20 na 17 godina zatvora.Apelaciono vijeće je donijelo i jednu presudu za zločine u Kalinoviku, i u tom slučaju su kazne preinačene. Tako je Ratko Bundalo, bivši komandant Taktičke grupe u Kalinoviku, bio osuđen na 19 godina, a konačnom presudom je dobio 22 godine dugotrajnog zatvora, dok je Neđi Zeljaji, nekadašnjem komandiru Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u Kalinoviku, potvrđena kazna od 15 godina zatvora.Đorđislavu Aškrabi, koji je bio optužen zajedno s Bundalom i Zeljajom, Apelaciono vijeće je odredilo održavanje ponovnog suđenja, koje se nije završilo do kraja ove godine.Višegodišnje zatvorske kazneNepravosnažnim presudama pred Državnim sudom, 12 osoba je osuđeno na 128 godina zatvora za zločine počinjene u Sarajevu, Mostaru, Bugojnu, Kalinoviku, Kotor-Varoši, Doboju, Konjicu i Srebrenici.Najveća nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Periću, bivšem pomoćniku komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade, koji je osuđen na 19 godina zatvora.Istom presudom osuđen je, na 16 godina zatvora, i Momir Pelemiš, bivši zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade, zbog pomaganja pri činjenju genocida u julu 1995. u Srebrenici.Najmanja nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Laloviću, bivšem pripadniku rezervnog sastava SJB-a Kalinovik, koji je osuđen na pet godina zavora “zbog primjenjivanja mjera terora i zastrašivanja” civila zatočenih u Osnovnoj školi “Miladin Radojević” u Kalinoviku, gdje je radio na obezbjeđenju zatvora.Pred Sudom BiH ove godine sklopljeno je osam