Nedjelja, 27 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na osnovu ove odluke, Odbrana Vojislava Šešelja, bivšeg predsjednika Srpske Radikalne Stranke (SRS), mogla bi dobiti više stotina hiljada eura.

Drugostepeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) odbilo je žalbu Ureda Registrara i podržalo stav Sudskog vijeća da se Šešelju, kojem se sudi za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, isplate troškovi Odbrane. 

U oktobru 2010. godine Sudsko vijeće naložilo je Sekretarijatu Tribunala da Šešelju, koji se pred MKSJ/ICTY-om brani sam, do okončanja postupka daje finansijsku pomoć u visini do 50 posto svote koja se obično dodjeljuje “optuženima slabog imovinskog stanja”, što može iznositi i više stotina hiljada eura. 

Ured Registrara žalio se da Sudsko vijeće nije imalo nadležnosti da donese odluku o finansiranju Šešeljeve Odbrane, međutim, Apelaciono vijeće je stava kako Vijeća “uvijek moraju voditi brigu o svim pitanjima koja utiču na fer i ekspeditivno suđenje”. 

Odlukom Sudskog vijeća da se Šešeljevoj Odbrani isplati iznos u visini “do 50 posto svote koja se dodijeljuje optuženima slabog imovnog stanja”, prema mišljenju Registrara, napravljena je “teška greška”, s obzirom da Šešelj “kontinuirano odbija saradnju”.

Iako Apelaciono vijeće prihvata da je dužnost optuženog bila da dokaže da je slabog imovnog stanja, s obzirom da suđenje dugo traje, ipak i Registrar je imao dužnost da učini sve da riješi ovo pitanje.

“Uzimajući u obzir da je ovo pitanje nerazriješeno od oktobra 2003. godine i da je Sudsko vijeće iznijelo svoju brigu da to utiče na pošteno suđenje, kao i činjenicu da se Šešelj brani sam, Apelaciono vijeće smatra da je Registrar trebao poduzeti sve aktivnosti da riješi pitanje na pošten način”, stoji u odluci. 

Šešelja Haško tužilaštvo tereti za progone, ubistva, mučenja, deportacije, premlaćivanja, namjerno uništavanje domova i religijskih objekata nesrpskog stanovništva od 1991. do 1993. godine na području BiH, Republike Hrvatske i Srbije.

Suđenje Šešelju počelo je krajem 2007. godine, ali se prvi put pred Sudom pojavio u februaru 2003., nakon što se predao. Tokom suđenja Šešelj se zastupa sam i uz pomoć pravnih saradnika. 

Šešelj je 2006. godine od Registrara tražio da mu se nadoknade troškovi za pripremu Odbrane u iznosu od 6,3 miliona Američkih dolara, ali je ovaj zahtjev odbijen, nakon čega se on žalio Sudskom vijeću.

Odluka o isplaćivanju Odbrane, kako se navodi u rješenju Apelacionog vijeća, nije “konačna odluka Sudskog vijeća, već samo privremena mjera” dok ne dobiju potpune informacije kojima će moći ocijeniti finansijski status optuženog.

D.Dž.

 

Najčitanije
Saznajte više
U Parizu otvoren spomenik žrtvama genocida u Srebrenici
Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici otvoren je u petak na groblju Père Lachaise u Parizu, u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida.
Srabović i ostali: Potvrđeno 30 godina zatvora za zločine u Lukavcu
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Zijad Srabović i još šest osoba osuđeni na ukupno 30 godina zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva 1992. na području Lukavca.
Kampanje za Dodika plaćene iz budžeta entiteta
Ponovno odlučivanje o optužnici protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka
Podignuta optužnica za prijetnje sutkinji Seni Uzunović