Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Francis Roy Thomas je kao svjedok Tužilaštva u Haagu na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske kazao da je uloga posmatračkih jedinica bila da prebroje granate koje su padale na Sarajevo, utvrde odakle su ispaljene, te da pokušaju saznati tačan broj žrtava.

“U izvještajima je odraz granatiranja koji su vidjeli moji posmatrači. Nismo mogli primijetiti sve. Imali smo ograničenja, i noću nismo mogli promatrati, već smo na osnovu zvuka, ili bljeska ako smo ga vidjeli, zaključivali odakle dolaze granate”, rekao je major Thomas.

Radovanu Karadžiću, bivšem vrhovnom komandantu oružanih snaga Republike Srpske, pred Haškim tribunalom se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti, te da je od 1992. do 1995. godine doprinio širenju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva kroz kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja.

“Bosanske snage su imale određeni broj tenkova koji nikada nisu korišteni, već su bili uskladišteni u tunelu. Izvezli su bili dva tenka u junu 1994. godine i provocirali vas na odmazdu. Iznenađuje da niste blokirali tunel”, kazao je major Thomas odgovarajući na pitanja optuženog Karadžića.

Thomas je dodao da je vojska bosanskih Srba imala topove i mogla je pogoditi bilo koje mjesto u Sarajevu.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Thomas je rekao da su u Sarajevu posmatrači pregledali bolnice i mrtvačnice kako bi ustanovili tačan broj žrtava, te istaknuo da to nisu mogli uraditi na području koje je kontrolisala srpska vojska.

“Pregledali smo leševe na način da vidimo nedostaju li udovi, da li ima dijelova gelera ili su pogođeni mecima. Nije teško utvrditi uzrok smrti ako je pala granata ili je čovjeka pogodio metak”, kazao je Thomas, naglasivši da je dnevno bilo i po 600 leševa.

Kada je u pitanju područje Sarajeva koje je kontrolisala srpska vojska, Thomas tvrdi da posmatračima nisu dopuštali da prebroje leševe u bolnici ili mrtvačnici.

Optuženi Karadžić je pročitao naredbu generala Stanislava Galića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) VRS-a, osuđenog pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) na doživotni zatvor, a u kojoj se, između ostalog, navodi da se treba pružiti pomoć snagama UNPROFOR-a.

Svjedok je oštro reagirao govoreći da “djela više govore od riječi”, te da se Galić nije htio sastati s njim kako bi razgovarali o mogućem ulasku posmatrača na srpsku stranu.

“Ne može jedan major da se sastaje sa generalom. Vi širite potpunu pristrasnost. Sve ste drugo radili nego utvrđivali ko je ispaljivao granate na Sarajevo”, rekao je Karadžić, zatraživši od Sudskog vijeća dodatno vrijeme za ispitivanje ovog svjedoka.

Sudsko vijeće će o tome naknadno donijeti odluku.

Na ovom ročištu Karadžić je unakrsno ispitivao i svjedokinju Almu Čehajić-Mulaosmanović, koja je 1995. ranjena snajperskim metkom dok se vozila u tramvaju. Njeno ispitivanje pred Haškim tribunalom počelo je 14. septembra 2010. godine.

Karadžić je pokušao dokazati da je snajperski metak bio rezultat borbenog djelovanja koje se odvijalo na mostu Vrbanja, a svjedokinja je odgovorila da prije ranjavanja nije čula jače pucnjave, naglasivši da je ranjena u blizini Ekonomske škole u Pofalićima.

Svjedokinja je pojasnila da je išla na Stomatološki fakultet da slika zub, te da nije vidjela nikakvu vojsku, iako Karadžić tvrdi da je na tom fakultetu bilo sjedište Samostalnog bataljona Armije BiH (ABiH).

Nastavak suđenja zakazan je za 16. decembar ove godine, kada će biti nastavljeno unakrsno ispitivanje majora Thomasa.

E.M.
Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice premijera filma “Fahrudin” na Federalnoj televiziji


Kratki animirano-dokumentarni film o dječaku Fahrudinu Muminoviću, koji je preživio strijeljanje i ostao bez oca tokom masovne egzekucije u Orahovcu u julu 1995. te nastavio živjeti s traumom genocida, imat će televizijsku premijeru na Federalnoj televiziji 25. novembra.
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu