Dan do konačne odluke

Piše: Erna Mačkić

Prema dosadašnjim izjavama političara u medijima, još uvijek postoji podijeljenost među zastupnicima iz dvaju entiteta o tome da li treba produžiti mandat. Dok su zastupnici iz Republike Srpske izričito protiv, oni iz Federacije uglavnom podržavaju ostanak stranaca na apelacionom nivou.

Tenzije oko ovog pitanja dovele su i do toga da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik u medjima nedavno pozvao i na ukidanje državnog Suda i Tužilaštva, uvjetujući time nastavak pregovora oko ustavnih reformi. Reakcije domaćih zvaničnika, kao i međunarodnih, za sada su izostale.

Parlamentarni zastupnici iz Federacije su za produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiocima. Zastupnike iz Republike Srpske zbog njihovih istupa nazivaju “taocima određenih političkih lidera koji imaju mehanizme odlučivanja u BiH”.

Osim političara, podijeljena su mišljenja i žrtava po ovom pitanju, a ponovo prema tome iz kojeg entiteta dolaze.

Ako mandat međunarodnim sudijama i tužiocima ne bude produžen u Parlamentu, odluku o tome bi mogao donijeti Visoki predstavnik u BiH.

Nakon nedavnog sastanka Valentina Inzka, Visokog predstavnika u BiH s Meddžidom Kreso, predsjednicom Suda BiH, i Miloradom Barašinom, državnim tužiocem, OHR je izašao u javnost sa izjavom da “međunarodna zajednica jednoglasno podržava rad međunarodnih službenika na državnom nivou, posebno kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina”.

“Nadam se da će Državni parlament usvojiti pravu odluku 16. septembra”, poručio je Inzko.

Stav premijera

Pred parlamentarcima se nalaze Izmjene i dopune zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH koje je prihvatilo Vijeće ministara BiH u julu ove godine.

Prema tim izmjenama, mandat stranim sudijama bi bio produžen do kraja 2012. godine, ali samo u drugostepenim vijećima Odjela za ratne zločine Suda BiH. Također, toliko bi bio produžen i mandat stranim tužiocima koji rade u Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Sudije koje rade na predmetima ratnih zločina u prvostepenim vijećima ostale bi dok ne završe predmete koji su u toku, nakon čega im neće biti dodijeljeni novi.

Sudijama i tužiocima koji rade u Posebnom odjelu za organizirani kriminal Tužilaštva i Suda BiH uopće neće biti produžen mandat prema ovom prijedlogu. Također, strani tužioci ne bi nakon isteka ove godine mogli obavljati ni rukovodeće funkcije u Tužilaštvu BiH.

Šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH je međunarodni tužilac David Schwendiman, a Drew Engel je šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

U Sudu BiH sada radi devet međunarodnih sudija, a u Tužilaštvu BiH isto toliko međunarodnih tužilaca. U Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH rade četiri međunarodna tužioca, od kojih je jedan na čelu odjela. I u Sudu i u Tužilaštvu je niz stranih pravnih stručnjaka koji rade kao savjetnici ili na drugim funkcijama.

Mandat međunarodnim sudijama i tužiocima ističe krajem decembra ove godine.

Kako BIRN – Justice Report saznaje, međunarodno osoblje već odlazi jer nisu voljni da njihova sudbina zavisi o odluci ovdašnjih političara.

Na prošloj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 2. septembra ove godine, izostala je podrška produženju mandata međunarodnom osoblju jer izmjene i dopune zakona nisu dobile potrebnu entitetsku većinu.

Prijedlog izmjena i dopuna je razmatrao Kolegij Zastupničkog doma, ali nije dobio ni tu potrebnu saglasnost.

Najglasniji protivnici produženja mandata su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz Republike Srpske, na čelu s njihovim liderom i premijerom ovog entiteta Miloradom Dodikom.

“Strane sudije i tužioci su svojim dosadašnjim (ne)radom obesmislili i pravo i pravdu u BiH. Zahvaljujući njima, Sud BiH i Tužilaštvo BiH postali su nelegalne pravosudne institucije, odnosno mjesta političke egzekucije. Posljedice njihovih pravnih (ne)djela plaćaju građani ove zemlje godinama”, kaže za BIRN – Justice Report Biljana Bokić, glasnogovornica premijera Republike Srpske.

Osim zastupnika iz SNSD-a, Dodikov stav u Državnom parlamentu dijele svi predstavnici stranaka iz Republike Srpske, a među njima je i Momčilo Novaković, nezavisni zastupnik.

“Protivim se produženju mandata međunarodnom osoblju iz principijelnih razloga. Ali, naravno, to podrazumijeva da ne smije biti pravnog vakuuma u funkcionisanju institucija. Neophodno je obezbijediti da odmah počnu raditi domaće sudije i tužioci”, govori Novaković u izjavi za BIRN – Justice Report.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Državnom parlamentu ispred Stranke demokratske akcije (SDA), u izjavi za BIRN – Justice Report kaže kako smatra da zastupnici koji ne podržavaju produženje mandata jesu oni što se plaše eventualnih procesa prtiv njih, posebno na Odjelu za organizirani kriminal i korupciju.

“Izjave Dodika da će uslov za ustavne promjene biti ukidanje Suda BiH jesu ucjena političkih lidera. On bi ukinuo sve sudove i tužioce da ne bi bio procesuiran njegov slučaj”, kaže Mehmedović.

Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu protiv Milorada Dodika zbog sumnje da je sa skupinom saradnika i poslovnih partnera oštetio entitetski proračun za iznos od 115 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Iz ureda Milorada Dodika poručuju da “postojanje institucija Suda i Tužilaštva BiH pokazuje da Bosna i Hercegovina nije pravna država”.

“Kako biste bilo kome u normalnom i civilizovanom svijetu objasnili da najveće pravosudne institucije zemlje ne poznaju Ustav te iste zemlje”, dodaju.

Stanje koje traži vremensku distancu

Hrvatski zastupnici se zalažu za ostanak međunarodnog osoblja u Sudu i Tužilaštvu BiH. Tako kaže Martin Raguž, zastupnik u Državnom parlamentu ispred Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990).

“Svjestan sam da mi, domaći ljudi, trebamo preuzeti odgovornost za sudbenu vlast i time graditi standarde i kriterije da se može upravljati procesima. Ali, mislim da je stanje takvo da traži još jednu vremensku distancu”, smatra Raguž.

Prema njegovom mišljenju, mandat stranim sudijama i tužiocima ne treba politizirati, već napraviti objektivnu analizu kada je moguće ispuniti pretpostavke za njihov odlazak.

“Treba jedna realna dinamika koja je usuglašena s pravosudnim institucijama, a koju bi Vijeće ministara predložilo Parlamentu i javnosti. To bi bila objektivna analiza”, naglašava Raguž.

Predsjednica Kreso i tužilac Barašin uporno ističu da je neophodno produžiti mandat.

“S odlaskom međunarodnih tužilaca i sudija nastupila bi nenadoknadiva šteta jer se radi o pravosudnim djelatnicima koji su već uključeni u složene predmete. S njihovim odlaskom bi bilo izgubljeno dragocjeno vrijeme jer bi domaćim djelatnicima trebao duži period za pripremu za rad na tim predmetima”, kazao je Barašin nakon susreta u OHR-u.

Slavko Jovičić, zastupnik SNSD-a u Državnom parlamentu, smatra da “strane sudije i tužioci već su sada trebali spakovati kofere i otići”.

“Šta jedan Francuz ili Nijemac zna šta je rat? Niko ne provjerava njihove reference. Zašto neko naš ne može da ode da radi kod njih ni u mjesnoj zajednici? Zašto da plaćamo deset prevodilaca za jednog stranca? Nećemo. Ovo je suverena država”, kaže Jovičić.

Za razliku od njega, Miroslav Zelić, predsjednik HVIDRA-e, udruženja ratnih veterana hrvatske nacionalnosti, nije siguran šta uraditi u ovoj situaciji.

“Ako mi Hrvati ustavnim promjenama dobijemo zasebnu teritorijalnu jedinicu, onda slobodno neka idu strane sudije i tužioci. Ako sada odu, bojim se da Bošnjaci nisu toliko demokratični i da će nas preglasati”, kaže Zelić.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, smatra da bi odlazak međunarodnih sudija i tužilaca za žrtve značio da se i oni moraju iseliti iz BiH. Dodaje da “ni jedan počinilac ratnih zločina ne bi bio kažnjen da nije bilo međunarodnih sudija i tužilaca”.

Leo Pločkinić, predsjednik nevladine organizacije “Croatia Libertas”, smatra da međunarodne sudije i tužioci nisu problem u radu Suda i Tužilaštva BiH.

“Sudu i Tužilaštvu BiH je svaka pomoć potrebna”, kaže Pločkinić u izjavi za Justice Report.

Iz ureda premijera Republike Srpske poručuju da se suverenitet jedne države ostvaruje sudskom vlašću, koja je u Bosni i Hercegovini, “potpuno je očigledno”, u rukama stranih državljana, koji čak nisu položili ni zakletvu za svoj rad, “barem ne u BiH”.

“Sve i da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH, ovakvi kakvi jesu, legalne institucije, a svima je jasno da nisu, nedopustivo je da u njima rade strane sudije i tužioci”, kategorični su u kabinetu premijera Dodika.

Parlament BiH će morati donijeti odluku koja uveliko može uticati na daljnji razvoj situacije u ovoj zemlji.

Erna Mačkić je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.

Pravna blokada u procesuiranju ratnih zločina