Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karlo Marić, svjedok Odbrane prvooptuženog Marka Radića, u nastavku suđenja za zločine počinjene u Vojnom kod Mostara govorio je o zoni odgovornosti Prve bjelopoljske bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

“Domog zarobljavanja 10. maja 1993. godine, odgovornost Prve bojne HVO-a bila jeod magistralnog puta Mostar – Sarajevo prema Bijelom Polju, oko 20 kilometara zračne linije”, kazao je Marić, dodavši da je u to vrijeme bio zapovjednik samostalne satnije Drežnica, koja je kasnije postala sastavni dio Prve bojne HVO-a.

Marića je zarobila Armija BiH te je odveden u Grabovicu, gdje je duže vrijeme zadržan u pritvoru.
Prema optužnici Tužilaštva BiH, Radić je bio zapovjednik Prve bjelopoljske bojne HVO-a u junu 1993. godine, kada su Bošnjaci – muškarci, žene i djeca – bili zatvoreni u logoru Vojno kod Mostara.

Za dešavanja u logoru Vojno, gdje su zarobljenici maltretirani, premlaćivani, ubijani i odvođeni na prisilne radove, Tužilaštvo BiH tereti, uz Radića, i Dragana Šunjića, Damira Brekala i Mirka Vračevića.

Marić je tokom direktnog ispitivanja ispričao da je 10. maja 1993. godine Armija BiH napala selo Grabovica, prilikom čega je oko 20 civila Hrvata zarobljeno, a dva vojnika HVO-a su smrtno stradala.

Marić je u zarobljeništvu ostao devet mjeseci i 20 dana, da bi se po izlasku, “nakon kraćeg oporavka”, priključio 81. domobranskoj pukovniji “Mate Pavlović”, koja je oformljena nakon prestanka sukoba Armije BiH i HVO-a.

“Pavlovića sam poznavao od ranije, nekoliko puta je dolazio u Grabovicu i davao nam savjete  oko odbrane jer je bio rezervni oficir bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA)”, kazao je svjedok.

Prije početka suđenja, Slavko Ašćerić, advokat optuženog Brekala, obratio se Sudskom vijeću govoreći da se njegov branjenik žali na bolove u nogama i glavi.

“Rekao mi je da već mjesec i pol ne izlazi u šetnju koja je pritvorenicima dozvoljena. Koče mu se noge i ne može bez pomoći drugih otići u toalet”, kazao je Ašćerić, zatraživši da se njegovom branjeniku omogući da dobije kolica i neuropsihijatrijsko vještačenje.

I Brekalo se obratio Sudu govoreći da se nekoliko puta žalio pritvorskom ljekaru, ali mu on “samo daje tablete”.

Sudsko vijeće je odlučilo da će razgovarati sa pritvorskim ljekarima i onda donijeti odluku.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. april 2008. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.