Blizu 1.900 godina zatvora za ratne zločine

Kazne su izrečene za zatvaranja, mučenja, silovanja, ubistva i genocid u Srebrenici.

Abduladhim Maktouf prva je osoba koja je ušla sudnicu po optužnici za ratni zločin. Uhapšen je u ljeto 2004. godine, ali ne pod optužbom za ratni zločin, već zbog krivotvorenja poslovne dokumentacije u vezi sa uvozom bijele tehnike i druge robe.

Godinu dana poslije, Tužilaštvo BiH je podiglo protiv njega optužnicu za ratni zločin počinjen na području Travnika. Optužen je da je pomagao jedinici “El Mudžahid” u otmici pet civila hrvatske nacionalnosti.

Osuđen je 1. jula 2005. na pet godina zatvora, što je i prva presuda Suda BiH za ratne zločine koju je naredne godine potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH. Nakon odsluženja kazne, deportovan je iz BiH.

Pravosudna priča o Maktoufu okončana je u martu ove godine. Kazna mu je smanjena za dvije godine, nakon što je primijenjen Krivični zakon bivše Jugoslavije koji je važio u vrijeme počinjenja zločina i blaži je za počinioca.

Batko i saučesnici

Sud BiH je osnovan 2003., a Odjel za ratne zločine uspostavljen je početkom 2005. godine. Od tada do danas, objavljene su presude za 189 optuženih, od kojih je četvrtina oslobođena. Minimalna kazna iznosila je godinu i po, a maksimalna 42 godine zatvora, na koliko je osuđen Veselin Vlahović zvani Batko.

Godinama je Vlahović izbjegavao suočenje sa optužnicom, a 2. aprila 2010. odjeknula je vijest o njegovom hapšenju u Španiji. Policija ga je uhapsila zbog sumnje da je pripadao organizovanoj grupi koja je pljačkala kuće.

Nakon skoro pet mjeseci je izručen zbog optužbi da je počinio višestruka ubistva, silovanja, kao i druge zločine u sarajevskim naseljima Grbavica, Kovačići i Vraca, koje je kontrolisala Vojska Republike Srpske (VRS).

Suđenje po najopsežnijoj optužnici, kako je ocijenilo Tužilaštvo BiH, počelo je 2011. godine. Prvobitno je dobio maksimalnu kaznu, 45 godina zatvora, na što je uložena žalba. Apelaciono vijeće mu je 2014. kaznu smanjilo za tri godine.

“Sve je praćeno naročito hladnim i drskim obrascem ponašanja, što je imalo za posljedicu da ga svjedoci, posredne i neposredne žrtve, okarakterišu kao monstruma sa Grbavice, kao zloglasnog Batka”, kazao je sudija Zoran Božić prilikom odmjeravanja kazne u prvostepenom postupku.

Sud BiH je kasnije osudio i dvojicu Batkovih saučesnika – Sašu Baričanina na 18 godina zatvora i Zorana Dragičevića na 11 godina zatvora.

Osim Vlahovića, na kaznu dugotrajnog zatvora, odnosno na 20 i preko godina zatvora, osuđeno je 38 osoba.

Među njima su najveće kazne izrečene Zoranu Babiću za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom Prijedora, te Francu Kosu za učešće u strijeljanju oko hiljadu Srebreničana. Osuđeni su na po 35 godina zatvora.

“Likvidacije su vršili hladnokrvno, a u toku pogubljenja su pravili pauzu da jedu i piju pivo na livadi punoj leševa, dok su drugi muškarci čekali da budu strijeljani”, navedeno je u presudi u postupku protiv Kosa i ostalih.

Oslobođeni pa osuđeni

U sedam slučajeva, sudije iz prvostepenih vijeća su pogriješile kada su se odlučile za oslobađajuću presudu, zaključile su njihove kolege iz Apelacionog vijeća.

Tako je Sud BiH prvobitno oslobodio Šefika Alića, Suada Kapića, Musajba Kukavicu, Boška Lukića i Marka Adamovića, Đorđislava Aškrabu i Zdravka Mihaljevića. U obnovljenim postupcima su osuđeni na 73 godine zatvora, s tim što je Mihaljević priznao krivicu.

Na suprotnoj strani na skali po visini kazne je Dražen Mikulić, koji je osuđen na godinu i po zatvora zbog zlostavljanja bošnjačkog civila u logoru “Dretelj” kod Čapljine. Proglašen je krivim za učešće u premlaćivanju zatvorenika Envera Grebovića, kojem je zatim staklom zarezao prsa, te pio krv, dok je oslobođen ostalih tačaka optužnice.

“Vijeće je kao olakšavajuće okolnosti cijenilo raniji život Mikulića, činjenicu da je neosuđivan i da ima troje maloljetne djece, kao i to da je u vrijeme počinjenja djela bio vrlo mlad”, kazao je sudija Dragomir Vukoje.

Srebrenica i Prijedor

Kada se analiziraju presude po gradovima, najviše je osuđenika za zločine počinjene u Srebrenici i Prijedoru.

Za genocid i druge zločine u Srebrenici osuđene su 23 osobe. Većina osuđenika pripadala je Specijalnoj brigadi policije Republike Srpske (RS) i Desetom diverzantskom odreda koji je bio potčinjen Glavnom štabu VRS-a.

Streljački vod Desetog diverzantskog odreda činilo je osam vojnika koji su 16. jula 1995. ubili oko hiljadu zarobljenih Srebreničana na Branjevu kod Zvornika.

Osim Kosa, pred Sudom BiH iz ove jedinice osuđeni su Stanko Kojić, Vlastimir Golijan, Zoran Goronja i Marko Boškić, dok je u toku suđenje Aleksandru Cvetkoviću. Prije toga, Dražen Erdemović je osuđen u Haagu. Osmi član, Brano Gojković, nije dostupan. Za njim je raspisana međunarodna crvena potjernica, po nalogu Tužilaštva BiH.

Za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno je 16 osoba, od čega dvije trećine za ubistva muškaraca na Korićanskim stijenama na planini Vlašić.

Konvoj sa civilima koji se 21. augusta 1992. godine kretao iz Prijedora prema Travniku zaustavljen je na planini Vlašić, nakon čega su pripadnici interventnog voda prijedorske policije izdvojili oko 200 vojnosposobnih muškaraca i sproveli ih na lokalitet Korićanskh stijena.

“Izdvojeni ljudi su vidjeli da će se nešto strašno desiti. Govorili su: ‘Ljudi, oni će nas pobiti…’, i jaukali su i govorili: ‘Nemojte…’ Bilo je strašno… Nezamislivo… Tada su počeli skakati i počela je pucnjava”, ispričao je Damir Ivanković, koji je nakon priznanja krivice u julu 2009. osuđen na 14 godina zatvora.

Samo je nekolicina preživjela, među njima i Husein Jakupović.

“Kad smo stigli na Korićane, rekli su nam da nas vode u razmjenu, ‘žive za žive’. Naređeno nam je da stanemo prvo uz stijenu, a potom uz rub ceste prema provaliji i kleknemo. Bio sam u prvoj vrsti i samo znam da sam vidio stijene i provaliju. Počeli su pucati i bacio sam se dolje, ali pošto je neko u mene udario, ostao sam zaglavljen u stijenama”, ispričao je Jakupović na suđenju.

Desetorica prijedorskih policajaca osuđena su na 183 godine zatvora zbog ubistava na Korićanskim stijenama.

Osim pravosnažno osuđenih, u prvostepenom postupku osuđeno je 13 optuženih na 136 godina zatvora. Na ove presude uložene su žalbe.

Protiv više desetina optuženika u toku su suđenja za zločine počinjene širom BiH.