Sud BiH u brojkama

Oslobođeno je 49 ili svaki četvrti optuženi.

Kazne 1881

Za ratne zločine izrečeno je 1881 godinu zatvora.

Osuđeni 140

Pravosnažnim presudama osuđeno je 140 optuženih. Prvostepenim presudama osuđeno je još 13 osoba.

Oslobođeni 49

Pravosnažnim presudama oslobođeno je 49 optuženih.

Priznanja27

Sporazume o priznanju krivice postiglo je 27 optuženih, kojima je izrečeno 229,5 godina zatvora.

Prva presuda 2005.

Prva prvostepena presuda za ratne zločine izrečena je u julu 2005. godine, kada je Abduladhim Maktouf osuđen za zločine počinjene u Travniku.

Najveća kazna 42

Veselin Vlahović Batko osuđen je na 42 godine zatvora za zločine počinjene u sarajevskim naseljima Grbavica, Kovačići i Vraca. On je proglašen krivim po blizu 60 tačaka optužnice za ubistva, mučenja, silovanja, prisilne nestanke, zatvaranja, fizička i psihička zlostavljanja, te pljačku, koje je počinio u tri mjeseca 1992.

Najmanja kazna 1.5

Dražen Mikulić osuđen je na godinu i po zatvora za zločine počinjene u Čapljini. Proglašen je krivim za fizičko zlostavljanje jednog zatočenika 1993. u logoru Dretelj kod Čapljine.

Svjedoci 6981

Na suđenjima za ratne zločine saslušano je 6981 svjedoka. Od njih je 1110 imalo mjere zaštite.

Pritvor 105.850

Tokom istrage i suđenja osumnjičeni i optuženi proveli su u pritvoru 105.850 dana ili 290 godina. Ovaj podatak na odnosi se vrijeme nakon upućivanja na odsluženje kazne u zatvor.

Bjekstva 7

U deset godina rada Suda BiH, šest pravosnažno osuđenih za ratne zločine je pobjeglo, a jedan optuženi nije se pojavio nakon podizanja optužnice.

Prvi je pobjegao Radovan Stanković 2007. sa izdržavanja kazne u Kazneno-popravnom domu Foča. Pet godina kasnije ponovno je uhapšen u tom gradu.

Pet ostalih odbjeglih i dalje je na slobodi.

U proljeće 2009. pobjegao je Mirko Todorović, koji je osuđen na 13 godina zatvora zbog učešća u zločinima počinjenim u Bratuncu. On je pušten na slobodu zbog isteka zakonskog roka za boravak u pritvoru.

U maju 2010. pobjegao je Momir Savić, osuđen za zločine protiv čovječnosti počinjene u Višegradu, a početkom septembra 2011. Velibor Bogdanović, koji je osuđen za zločine u Mostaru.

U decembru 2013. pobjegao je Boško Lukić, koji je osuđen za zločine počinjene u Ključu.

U proljeće 2014., Novak Đukić je pobjegao u Srbiju, nakon što je pušten na slobodu sa izdržavanja kazne na koju je osuđen zbog zločina počinjenih u Tuzli.

Miloš Zekić, optužen za zločine počinjene u Šekovićima, nije se pojavio na ročištu u septembru 2014. godine, nakon što je potvrđena optužnica.

Nedostupni 29

Sud BiH potvrdio je optužnice protiv 29 osoba koje su nedostupne pravosudnim organima BiH. Mali broj ovih predmeta ustupljen je pravosudnim organima susjednih zemalja.

Žene 4

Za ratne zločine procesuirane su četiri žene. Dvije su pravosnažno osuđene, a postupak protiv dvije je u žalbenoj fazi.

Rasema Handanović je nakon priznanja krivice osuđena na pet i po godina zatvora za učešće u strijeljanju šest Hrvata u selu Trusina kod Konjica u aprilu 1993. godine.

Albina Terzić je proglašena krivom da je zatočenike u Odžaku udarala palicom, šamarala ih, huškala psa na njih, te ih mučila, ponižavala i vrijeđala na različite načine. Osuđena je na tri godine zatvora.

Marina Grubišić-Fejzić je prvostepenom presudom osuđena na pet godina zatvora za zločine počinjene u logoru Dretelj kod Čapljine.

Indiru Kamerić je prvostepeno vijeće osudilo na tri godine zatvora zbog psihičkog i fizičkog zlostavljanja civila u Bosanskom Brodu.

Najduža suđenja 7

Postupak protiv Musajba Kukavice za zločine počinjene u Bugojnu trajao je sedam godina. Suđenje mu je počelo u februaru 2008., a presuda trećestepenog vijeća donesena je u januaru 2015.

Njemu se sudilo sa Nisvetom Gasalom i Senadom Dautovićem. Prvostepeni postupak vođen protiv njih je najduže trajao – tri godine i devet mjeseci. Presuda Apelacionog vijeća donesena je u decembru 2013., s tim da je Kukavica imao pravo želbe trećestepenom vijeću.

Kada se uzme u obzir i žalbeni postupak, najduže je trajalo suđenje Mehuri Selimoviću, Adilu Ružniću i Emiru Mustafiću za zločine počinjene u Krajini, koje je okončano u sedmoj godini suđenja. Proces je počeo u augustu 2008., a konačna presuda izrečena je u martu 2015.

Na putu da obori rekord u dužini trajanja je suđenje Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Senadu Hakaloviću, Nedžadu Hodžiću i Nihadu Bojadžiću za zločine počinjene u Trusini kod Konjica. Prvostepeni postupak je počeo u septembru 2010. i u toku je iznošenje završnih riječi.

Preminuli 9

Suđenja su obustavljena protiv devet osoba zbog smrti.

Zoran Marinić, kojem se sudilo za zločine počinjene na području Busovače, preminuo je u oktobru 2013. godine. On je šest dana ranije svjedočio u svoju korist i teretio saoptuženog Zorana Milića, kojeg je Sud kasnije osudio na sedam godina zatvora.

Miralem Macić, koji je bio optužen za zločine počinjene u Konjicu, preminuo je u januaru 2012. godine. Dan nakon njegove smrti trebao se razmatrati sporazum o priznanju krivice koji je sklopio s Tužilaštvom BiH.

Neđeljko Kuljić, koji je bio optužen za zločine počinjene u Bileći, preminuo je četiri mjeseca nakon početka suđenja.

Besim Muderizović, optužen za zločin počinjen u Sarajevu, također je preminuo nekoliko mjeseci poslije početka suđenja.

Presudu nije dočekao ni Rade Škorić, kojem se sudilo za zločine počinjene u Kotor-Varoši.

Rasim Lišančić je umro nakon nepravosnažne presude kojom je osuđen na devet i po godina zatvora za učešće u napadu na selo Serdari kod Kotor-Varoši.

Milko Mučibabić je preminuo nakon nepravosnažne presude kojom je u martu 2009. osuđen na pet godina i tri mjeseca zatvora zbog zločina počinjenih u Nevesinju.

Faruk Prcić, koji se izjasnio da nije kriv za zločine počinjene u Tuzli, umro je prije početka suđenja 2009.

Aziz Aganović, osumnjičen za zločine počinjene u Rogatici, preminuo je prije potvrđivanja optužnice.

Bolesni 7

Postupci su razdvojeni protiv sedam optuženika koji zbog bolesti nisu u mogućnosti da učestvuju u postupku.

Postupak protiv Veljka Bašića, optuženog za zločine počinjene u Vlasenici, razdvojen je u julu 2008.

U septembru 2010., zbog Parkinsonove bolesti, razdvojen je postupak protiv Vinka Kondića, optuženog za zločine počinjene u Ključu.

Postupak protiv Gorana Markovića za zločine počinjene u Kotor-Varoši obustavljen je u martu 2011.

U martu 2014. je privremeno obustavljeno suđenje Zulfikaru Ališpagi za zločine počinjene u selu Trusina kod Konjica, a dva mjeseca kasnije i postupak protiv Jovana Popovića, optuženog za zločine u Višegradu.

U januaru 2015. razdvojen je postupak protiv Radivoja Đorđića za zločine počinjene u Zvorniku, a u martu je privremeno obustavljen i protiv Marinka Bjelice za zločine u Kalinoviku.