Mađarska naftna kompanija MOL još uvijek nije finalizirala ugovor o preuzimanju većinskog ruskog vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije, a Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine nije dobilo prijavu o novoj vlasničkoj koncentraciji na osnovu koje mora izvršiti postupak ocjene uticaja preuzimanja na domaće tržište, potvrđeno je za Detektor.
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali je 20. oktobra 2026. godine kazao kako je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog vlasničkog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane mađarske kompanije MOL potpisan.
Tada je kazao kako je za okončanje transakcije preostalo pribavljanje saglasnosti nadležnih komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Ubrzo nakon toga kompanija MOL demantovala je Malog.
“Nema novih elemenata i razvoja pregovora zbog kojih bismo imali potrebu da obavijestimo finansijska tržišta”, rečeno je iz MOL-a za BBC na srpskom jeziku. Srbijanski mediji također su naveli da je cilj da se ugovor finalizira do 11. decembra.
Ranije je MOL, nakon mjeseci pregovaranja oko novih vlasnika paketa od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije, sklopio sporazum s ruskom kompanijom Gazprom Neft o preuzimanju njenog udjela.
Do pregovora o prodaji je došlo nakon što su Sjedinjene Američke Države stavile NIS na listu sankcija zbog ruskog udjela u toj kompaniji. Od tada američka administracija produžava privremenu licencu kojom se omogućava rad NIS-a, koji je jedna od najznačajnijih energetskih firmi u Srbiji i obezbjeđuje najveći dio goriva za domaće tržište.
I NIS i MOL imaju značajan udio na tržištu naftnih derivata u BiH, zbog čega spajanje podliježe obaveznoj antimonopolskoj kontroli. Bosna i Hercegovina mora dati saglasnost za ovu transakciju kroz Konkurencijsko vijeće BiH.
Vijeće do 12. novembra nije dobilo nikakvu informaciju koja bi zahtijevala početak procesa, potvrđeno je Detektoru u pisanom odgovoru.
Vijeće je navelo da ukoliko u predmetnom slučaju budu ispunjeni uslovi za podnošenje prijave, učesnici koncentracije su obavezni podnijeti prijavu Konkurencijskom vijeću u roku od 15 dana od dana zaključenja sporazuma, objavljivanja javne ponude dionica ili sticanja kontrole, zavisno od toga šta nastupi ranije.
“U slučaju da dođe do zvaničnog podnošenja prijave koncentracije, Konkurencijsko vijeće će istu analizirati i ocjenjivati u skladu sa odredbama Zakona i relevantnih podzakonskih akata”, navode iz Vijeća.
U međuvremenu, američko Ministarstvo finansija je kroz Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) odobrilo MOL-u sprovođenje pripremnih radnji neophodnih za prenos vrijednosnih papira ruskog porijekla na firmu MOL Serbia Investment Kft. i pribavljanje saglasnosti ruskih državnih organa.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Detektor kaže da se BiH i Srbija nalaze pod pritiskom po pitanju sankcija prema Rusiji te da intervenciju OFAC-a treba gledati u tom kontekstu.
Prema njegovim saznanjima, kaže Pavlović, konkurencija i koncentracija u Srbiji su dovoljno rasprostranjeni te srbijansko Konkurencijsko vijeće vjerovatno neće imati primjedbi.
“Broj MOL-ovih pumpi, kada bi se sabrale zajedno s NIS-ovim, ne bi ugrozio ostale veleprodavce i trgovce na malo. Ono što se možda moglo uraditi jeste da se testira projekat kupovine NIS-a od strane MOL-a kako bi se na taj način znalo da li je ta stepenica savladana ili nije”, smatra Pavlović.
On navodi da će sam proces preuzimanja trajati dugo, barem još pola godine.
“Kad se riješi situacija u Srbiji, onda ćemo vidjeti kakve će efekte ili kakve bi to efekte imalo na Bosnu i Hercegovinu. Ono što bi bilo potencijalno pitanje za BiH i jeste da li bi time što bi NIS-ove pumpe prešle u vlasništvo MOL-a ugrozilo konkurenciju s drugim dobavljačima u Bosni i Hercegovini.”
On smatra da se to neće desiti. Ipak, stručnjaci su za Detektor ranije kazali kako će MOL preuzeti maloprodajnu mrežu sa oko 40 benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini, gdje već ima snažno prisustvo preko INA-e i Energopetrola, čime će postati apsolutno dominantan na tržištu.
Pavlović smatra da bi testiranje trebalo da bude izvršeno i u Bosni i Hercegovini.
“Kod velikih poslova se moraju istestirati lokalni propisi. Da li to utječe na stanje konkurencije i narušavanje konkurencije u Bosni i Hercegovini. Dakle, vi morate poštovati lokalne propise prije nego što zaključite veliki posao te vrste.
Mislim da je pitanje konkurencije u Bosni i Hercegovini manje upitno jer kad danas pogledate listu dobavljača goriva, vidjet ćete da ih ima dovoljno.
“Ja se samo nadam da su pravnici u MOL-u pokrenuli inicijativu dobivanja tih informacija blagovremeno kod oba konkurentska vijeća”, zaključuje Pavlović.
Na pitanje Detektora Vijeću o tome da li to državno tijelo uzima u obzir koncentraciju vlasništva i njegove posljedice samo na državnom nivou ili uzima u obzir i lokalne, odnosno regionalne uslove koncentracije, iz Vijeća su kazali da se u obzir uzima i cijelina teritorije BiH ili dio teritorije BiH na kojem privredni subjekt djeluje pod ujednačenim uslovima koji se bitno razlikuju od uslova na susjednim tržištima.
“Naglašavamo da je rad Konkurencijskog vijeća transparentan, stoga će javnost, kao i svi zainteresovani subjekti, biti pravovremeno obaviješteni o eventualnom postupku ocjene koncentracije za koji iskazujete interes, kao i o donošenju konačne odluke za istu”, zaključeno je iz Vijeća u odgovoru za Detektor.




