Savjetnik predsjednika Skupštine Republike Srpske, Dragan Dakić, govorio je 21. oktobra u sjedištu OSCE u Beču, učestvujući u raspravi o pitanjima ljudske dimenzije te organizacije, u organizaciji Stalne misije Rusije pri OSCE-u.
Zvanični odgovor koji je Detektor dobio pokazuje da sjedište OSCE-a nije imalo ništa sa ovim događajem, te da je on održan u zgradi udaljenoj sedam kilometara dalje – u sjedištu ruske misije pri OSCE-u.
“Možemo potvrditi da je događaj ‘Bečke diskusije’, održan 21. oktobra 2026., organizovala Stalna misija Ruske Federacije pri OSCE-u i da je održan u prostorijama Stalne misije Rusije“, navodi se zvničnom odgovoru PR službe OSCE-a za Detektor.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, ocijenila je za Detektor da je riječ o, kako je rekla, svjesnim obmanama.
“Tu su svjesne obmane, manipulacija, a na kraju krajeva i dezinformacije, o kojima niko ne mari, jer iz prostog razloga što će malo ljudi ići da traga za stvarnim sadržajem i pravom informacijom, za činjenicama“, rekla je ona.
Udaljenost između Sjedišta OSCE-a u Beču i sjedišta Misije Ruske Federcije. Foto: Google Maps
Dva dana nakon skupa na kojem je učestvovao Dakić, agencija Reuters je objavila da je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da protjeruje trojicu neimenovanih ruskih diplomata, od kojih je jedan zaposlen u Stalnom predstavništvu Rusije pri OSCE-u, zbog „aktivnosti koje nisu u skladu sa njihovim diplomatskim statusom“.
OSCE je jedna od rijetkih međunarodnih organizacija u kojoj je Rusija i dalje članica. Nekoliko mjeseci nakon invazije na Ukrajinu, Kijev je uputio zahtjev da se Rusija izbaci iz OSCE-a, do čega nije došlo.
“Kako Rusija doprinosi sigurnosti i saradnji u Evropi, osim što ih uništava?”, naveo je tada ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.
Kako se navodi na sajtu Skupštine RS-a, Dragan Dakić je tokom svog obraćanja obrazložio tri međusobno povezana pitanja: „Spolja nametnuto izborno zakonodavstvo u BiH, obustavu javnog finansiranja za određene političke stranke – SNSD i US, te ograničenja političkog izražavanja u BiH“.
Kako se dodaje, Dakić je uputio četiri zahtjeva OEBS-u. Prvi – da se procijene izborne posljedice svih značajnih intervencija, uključujući i one koje potiču od međunarodnih vlasti, drugo – da se pruži suštinska procjena obustave javnog finansiranja za političke stranke SNSD i Ujedinjenu Srpsku.
Treći zahtjev je, kako se navodi, da se preporuče pravila koja štite političko izražavanje, a posljednji je podrška kredibilnom putu ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.
Kako se dodaje, događaju je prisustvovalo više od 50 učesnika, među kojima su bili zamjenik ministar poslova Ruske Federacije Dmitrij Jevgenjevič Ljubinski, predsjedavajući Stalnog savjeta OEBS-a Rafael Negeli i zamjenik ministra spoljnih poslova Bjelorusije Igor Sakreta.
Kako se vidi u najavi događaja na Facebook stranici ruske misije u OSCE, događaj je bio hibridnog karaktera.
Iz kabineta Nenada Stevandića u pisanom odgovoru za Detektor novinare su uputili na dosadašnje zvanične objave Skupštine Republike Srpske u vezi sa održanim događajem u Beču. U njima se, međutim, ponavlja da se Stevandićev savjetnik obratio u sjedištu OSCE, na događaju u organizaciji misije Rusije pri OSCE-u, ignorišući u čije ime se govorilo na događaju.
Analitičarka Tanja Topić mišljenja je da se vlasti u RS-u pokušavaju da kreiraju određenu sliku.
“To je nešto što se koristi za unutrašnju upotrebu, da se stvori taj utisak o vrlo važnom međunarodnom položaju, pojačanom priznanju međunarodnog subjektiviteta Republike Srpske kao entiteta u Bosni i Hercegovini, na čemu politički vrh Republike Srpske radi predano”, dodala je ona.
Osnivač sankcionisanog Rybara na skupu
Kako otkrivaju objave ruske misije pri OSCE-u, jedan od učesnika “Bečkih diskusija” bio je i Mikhail Zvynchuk, koji se nalazi na sankcijama nekoliko zapadnih država, između ostalih i UK i SAD-a.
U jednoj od objava vidi se da se Zvynchuk javio u online formatu i navodi da je tom prilikom tvrdio da se vrši sistemski pritisci na pravoslavne crkve u Ukrajini, Moldaviji i baltičkim državama. Upravo su vlasti u ovim zemljama u prethodnom periodu upozoravale na hibridne prijetnje Rusije i maligne aktivnosti te zemlje.
Zvinchuk je, kako se dodaje, predložio uspostavljanje sistema za prikupljanje i objavljivanje podataka o kršenju prava vjernika, kao i jačanje pravne, informativne i humanitarne podrške pravoslavnim zajednicama u inostranstvu.
Zvynchuk, za čije su lociranje američke vlasti nudile nagradu od deset miliona dolara, boravio je u Bosni i Hercegovini u vrijeme posljednjih Općih izbora.
U BiH nije zadržan, a dva dana nakon što je napustio zemlju uhapšen je u Crnoj Gori, odakle je protjeran.
Istovremeno, ruski diplomata Stepan Golovin imenovan je za zamjenika šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Iz Misije je Detektoru u septembru potvrđeno da se njegovo preuzimanje dužnosti očekuje u novembru 2026. godine.
