Nakon što je Memorijalni centar Srebrenica predstavio svoj godišnji izvještaj o negiranju genocida, bivši i sadašnji uposlenici ove institucije su počeli dobijati pozive za saslušanje u svojstvu svjedoka u Policijskoj stanici u Srebrenici. Predistražne radnje vodi Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini, iz kojeg su ranije potvrdili da je predmet formiran radi provjere informacija i navoda iz zaprimljene prijave o poslovanju Memorijalnog centra u Srebrenici za 2022. godinu.
Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je prije nekoliko dana za medij iz Republike Srpske dalo detaljne informacije o predmetu za Memorijalni centar Srebrenica, dok, s druge strane, ranijih godina za napade na povratnike nije postupalo na isti način. Pored dugog čekanja na odgovore, novinari su optuživani za pritisak na rad tužilaštva. Iako su obje teme značajne za javnost, čini se da je postupanje ove institucije različito.
Novinarka iz Tuzle Maja Nikolić za Detektor kaže da je važno da institucije prema svim medijima imaju jednak odnos, posebno kada je riječ o temama od javnog interesa. Razumije da tužilaštvo, zbog interesa istrage ili zakonskih ograničenja, ne može uvijek odgovoriti na sva pitanja, ali i tada novinar treba dobiti odgovor – makar da određene informacije ne mogu biti saopćene.
“U konkretnom slučaju istrage koja se odnosi na Memorijalni centar Potočari, obratila sam se Okružnom tužiteljstvu u Bijeljini kao novinarka BHRT-a. Postavila sam konkretna pitanja i rečeno mi je da ću dobiti odgovor. Međutim, odgovor nikada nisam dobila. To smatram nekorektnim prema novinaru i mediju. Da mi je rečeno da zbog istrage ne mogu dati informacije, to bih prihvatila. Ali ne mislim da je korektno obećati odgovor i potom se više ne javiti”, navodi Nikolić.
Smatra da je važno da institucije budu jednake u komunikaciji prema svim medijima. Ne moraju svi dobiti isti odgovor, jer ni pitanja nisu uvijek ista, ali kriteriji bi trebali biti jednaki, dodaje ona.
“S obzirom na politički i javni kontekst cijelog slučaja, smatram da je bilo posebno važno da komunikacija tužiteljstva bude transparentna i jednaka prema svim medijima. Moje iskustvo s ovim tužiteljstvom u ovom konkretnom slučaju nije pozitivno”, kaže Nikolić.
Prema njenim riječima, novinar može prihvatiti i odgovor “ne možemo komentirati”, ali ne bi trebao ostati bez odgovora nakon što mu je rečeno da će ga dobiti. Institucije imaju pravo štititi istrage, ali imaju i odgovornost prema javnosti da komuniciraju profesionalno i transparentno, zaključuje Nikolić.
Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja, kaže da je ranije komunicirala sa ovim tužilaštvom, odnosno tužiteljicom, kada je radila teme ugrožavanja prava djece i rodne ravnopravnosti, s kojom je imala pozitivno iskustvo. Navodi da ipak dosta zavisi od nosilaca pravosudne funkcije i koliko oni shvataju svoj posao i koliko im je stalo do njega.
“Pravosudni organi se vrlo često ponašaju na način na koji se uklapaju u vladajući narativ. Da li je to cenzura, autocenzura, opšteprihvaćen neki tabu, ja sad ne bih ulazila u to. Ali mnogo puta se pokazalo da se pravosudni organi, pogotovo tužilaštva, nastoje da se uklope u vladajući narativ u Republici Srpskoj”, smatra Milojević.
Navodi primjer grupe “Pravda za Davida”, kada se stotinama ljudi na teret stavljalo da su nanosili štetu Republici Srpskoj, a optužbe su padale u vodu. Na kraju, prema njenim riječima, nekima od aktivista “Pravde za Davida” su donesene presude u njihovu korist, odnosno utvrđeno je da je Republika Srpska ugrozila njihova temeljna prava.
“Znači, ipak postoji razlika kada je u pitanju ovaj odnos prema narativu, postoji razlika između tužilaštava i sudova u Republici Srpskoj, u većini slučajeva”, dodaje Milojević.
Edin Skokić, novinar iz Tuzle, smatra da se u komuniciranju s policijsko-pravosudnim organima pravi selekcija medija na entitetske, ali na opozicione i medije bliske vlastima.
“Imao sam negativno iskustvo s Policijskom upravom Zvornik, oni isto tako nisu htjeli odgovoriti kada je u Diviču bila proslava s ljiljanima, policijske barikade bile. Nikad nisu odgovorili na upit po kojem članu zakona žandarmerija se angažuje i izvodi na ulicu”, prisjeća se Skokić.
Memorijalni centar Srebrenica. Foto: Detektor
U novembru 2023. godine Detektor je pisao da Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini duže od dva mjeseca, nakon napada na povratnika Senada Sejfića iz Zvornika, nije donijelo odluku o kvalifikaciji djela, a naše upite o procesuiranju počinilaca su smatrali ugrožavanjem istrage i oštećenih. Iz tužilaštva su tada novinarima sugerisali da neće odgovarati na upite o ovom predmetu jer ih smatraju pritiskom na rad institucije.
Kada su novinari posljednji put pitali Tužilaštvo u Bijeljini o napadu na Sejfića, odnosno da li je djelo kvalifikovano i kako, glasnogovornica Dušica Radovanović Grubač je pojasnila da je potreban “vremenski dug i mukotrpan posao” da bi se došlo do tužilačke odluke, a ne period u kojem Detektor šalje upite.
“Svojim stalnim upitima samo možete ugroziti istragu i oštećene”, navela je Radovanović Grubač i dodala da ovakve upite smatraju pritiskom.
Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini za Detektor je odgovorilo da su, u vezi s predmetom koji se odnosi na poslovanje Memorijalnog centra Srebrenica, isti ili slični odgovori dostavljeni svim medijskim kućama koje su se u proteklom periodu zvanično obratile s istim ili sličnim upitima.
Kako navode, glavni kriterijum prema kojem se procjenjuje hoće li se izdati saopštenje ili pružiti detaljniji odgovor na medijski upit jeste interes javnosti, faza postupka, te zaštita integriteta same istrage. Informacije se, kako kažu, pružaju u mjeri u kojoj neće ugroziti tok i ishod postupka.
“U slučaju predmeta koji se odnosi na provjeru poslovanja Memorijalnog centra Srebrenica, Tužilaštvo je iznijelo informacije nakon što su se u javnosti i medijima pojavile brojne kontradiktorne interpretacije i informacije o saslušanjima i istražnim radnjama, a što je stvorilo potrebu za pravovremenom i tačnom komunikacijom radi sprečavanja dezinformacija. Tužilaštvo je u ovom slučaju imalo obavezu javno djelovati na objektivno izvještavanje zasnovano na zvaničnim informacijama, uz napomenu da se radi o provjerama navoda iz zaprimljene prijave, a ne o zvanično otvorenoj istrazi ili prejudiciranju krivice”, rekao je u odgovoru glasnogovornik Okružnog javnog tužilaštva Milan Malivojević.
Pet udruženja žrtava genocida zatražilo je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da predmet Memorijalnog centra Srebrenica hitno preuzme Državno tužilaštvo, dok od međunarodne zajednice zahtijevaju hitnu reakciju i zaštitu integriteta Centra.
Krajem septembra direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić javno je upozorio da ima informaciju o mogućem upadu specijalnih policijskih snaga u Centar i izuzimanju dokumentacije. Tada su sagovornici Detektora tvrdili da se radi o pokušaju diskreditacije Suljagića i Memorijalnog centra.
Pravni stručnjaci s kojima je Detektor ranije razgovarao imaju stav da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
