“Uklonili smo ovaj sadržaj jer krši naša pravila, koja ne dozvoljavaju veličanje opasnih pojedinaca niti kršenje prava intelektualnog vlasništva trećih strana”, odgovorili su iz “Mete” na upit Detektora.
Iz kompanije su prije toga zatražili konkretnu poveznicu na nalog brenda ili oglas na koji se odnosio naš upit, nakon čega je sadržaj i uklonjen.
Detektor je ranije objavio da se u pozadini reklame mogla čuti pjesma “Push It to the Limit” iz čuvenog filma “Scarface”, koji prati život gangstera Tonyja Montane. Mladić je prikazan putem umjetne inteligencije nasmijan, iz različitih uglova, kako promoviše ovu modnu marku. Na majici s Mladićevim likom je natpis “Collection 1995”, što je izravna asocijacija na genocid.
Sadržaj je podržalo preko 2.000 korisnika društvene mreže Facebook, a više od 40 njih je ovaj sadržaj i podijelilo. Sa preko 500 komentara, čija većina se odnosi na relativizaciju Mladićevih zločina, uz riječi podrške.
Ovaj sadržaj je, saznaje Detektor, objavio korisnik. Nije se radilo o plaćenom oglasu, niti je bilo troškova oglašavanja povezanih s njim.
Maida Ćulahović, koordinatorica za javne politike u Udruženju građana “Zašto ne”, za Detektor pojašnjava da rad globalnih digitalnih platformi u Bosni i Hercegovini nije zakonski regulisan, za razliku od zemalja EU, što znači da platforme poput Facebooka nemaju zakonsku obavezu da svoje politike moderacije usklade s domaćim zakonodavstvom.
Ona kaže da Facebook, kao i većina drugih velikih online platformi, primjenjuje Standarde zajednice, koji u načelu zabranjuju govor mržnje, odnosno sadržaj koji podstiče mržnju ili veliča nasilje.
“Međutim, ta pravila se ne primjenjuju kroz prizmu lokalnog pravnog i društvenog konteksta. Konkretno, veličanje ratnih zločinaca ili relativizacija sudski utvrđenih zločina u kontekstu Krivičnog zakona BiH nisu prepoznati kao posebni oblici zabranjenog sadržaja u okviru Standarda zajednice”, kaže Ćulahović.
Prema njenim riječima, drugi sloj problema odnosi na način funkcionisanja sistema moderacije, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na automatizovane sisteme i modele umjetne inteligencije. Oni mogu, kako kaže, prepoznati eksplicitno nasilje, određene simbole ili ključne riječi, ali ne i razumjeti širi kontekst.
“Kada je riječ o manjim tržištima i govornim područjima, taj problem je još izraženiji. Također, platforme ulažu znatno manje resursa u moderaciju sadržaja na ovim tržištima. Posljedica je da automatizovani sistemi često ne prepoznaju lokalno specifične oblike govora mržnje niti sadržaje koji koriste historijske i političke reference razumljive prvenstveno lokalnim korisnicima”, kaže Ćulahović.
Ona dalje navodi da postoji potreba za dosljednijom primjenom, ali i za unapređenjem politika moderiranja, iako je bez jasnijeg regulatornog okvira koji bi platformama nametnuo obaveze teško očekivati značajnije promjene. Uspostavljanje regulatornog okvira, dodaje Ćulahović, donijelo bi najveći pomak. ali BiH nije započela ni prve korake u tom pravcu.
“U postojećim okolnostima građani mogu prijavljivati sadržaje isključivo na osnovu kršenja pravila, odnosno Standarda zajednice same platforme, a ne zbog kršenja domaćih zakona. Dodatni problem predstavlja činjenica da platforme na prijave korisnika često ne reaguju, ili ih, opet, rješavaju kroz automatizovane procese koji ne detektuju problem”, kaže naša sagovornica.
Platforme bi trebale osigurati bržu i adekvatniju reakciju na prijave korisnika, te uspostaviti strukturiranu saradnju s lokalnim organizacijama koje mogu djelovati kao pouzdani partneri u identifikaciji problematičnog sadržaja. To bi, navodi Ćulahović, podrazumijevalo redovan dijalog i konsultacije radi unapređenja politika moderiranja i njihovog prilagođavanja lokalnom kontekstu, kao i uspostavljanje direktnih komunikacionih kanala s takvim organizacijama, kako bi se slučajevi koji nose ozbiljan rizik od širenja mržnje ili veličanja ratnih zločina mogli brzo eskalirati i efikasno riješiti.
Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), u junu 2021. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Detektor je još 2023. godine prvi uradio istraživanje koje je pokazalo da su brojne online prodavnice u BiH i Srbiji putem društvenih mreža prodavale odjeću sa simbolima i porukama povezanim s krajnjom desnicom, uključujući sadržaje kojima se veličaju ratni zločinci i negiraju ratni zločini. Među njima bila je i prodavnica “28.6”, čiji su proizvodi bili dostupni putem online kanala.
