Aplikacija “Virtualna sjećanja” korisnicima omogućava pristup virtualnim spomenicima na lokacijama koje do danas nisu dobile zvanična obilježja, uz narative zasnovane na sudski utvrđenim činjenicama, videosvjedočenja preživjelih i članova porodica žrtava, arhivske i fotografske materijale te interaktivnu mapu mjesta stradanja.
Direktor BIRN BiH Denis Džidić je kazao da aplikacija koristi virtualnu stvarnost, uz pomoć kamere u mobilnom telefonu. Pomoću aplikacije, kako je rekao, mogu se vidjeti spomenici u stvarnom prostoru, a njen cilj je da pošalje poruku o značaju obilježavanja lokacija čije obilježavanje brane vlasti u BIH.
“Željeli smo na jedan inovativan pristup da to približimo mladim ljudima, da pokažemo kako bi ti spomenici trebali izgledati u stvarnom prostoru. Na ovoj aplikaciji imamo i sve sudski utvrđene činjenice i virtualnu stvarnost i svjedočenja koja se vezuju za svaku od lokacija”, pojasnio je Džidić i dodao je da je izbor lokacija rađen koristeći metodologiju koju BIRN BiH koristi u svom radu.
On je napomenuo da u BiH ne postoji zakon na državnom nivou koji reguliše pitanje spomenika, ali obzirom da imamo Zakon o nestalim, odlučilo se da u aplikaciji budu neobilježene masovne grobnice gdje je pronađeno preko stotinu žrtava.
Novinar Detektora i voditelj istraživanja Enes Hodžić, koji je i začetnik prve ideje o aplikaciji, naveo je da je intencija ove aplikacije da pomogne kako bi se suočavanje s prošlošću bilo provedeno do kraja ukoliko želimo zdraviju i bolju budućnost.
“Želja je bila zapravo da mladim ljudima približimo ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini prije više od tri decenije. (…) Svi sadržaji unutar aplikacije i format aplikacije su izabrani brižljivo kako bi se prilagodili mlađoj publici u nadi da će oni zapravo kroz tu aplikaciju naučiti svoju historiju”, izjavio je Hodžić.
Dodao je da je aplikacija usmjerena i na ljude koji dolaze izvan BiH koji mogu lakše saznati gdje su lokacije na kojima su desili zločini, a koje su utvrdili domaći i međunarodni sudovi i koje do danas nemaju spomenike, iako postoje brojne inicijative i roditelja i porodica.
Karel Lizerot, šef Odjela za dobro upravljanje Delegacije Evropske unije u BiH, kazao je da je njima, kao partnerima, izuzetno važno da mogu lansirati ovu aplikaciju i da ona nije virtualna, već vrlo konkretna.
“Ovdje u Bosni i Hercegovini podržavamo kulturu sjećanja, pojedincima da se na bazi vrlo ozbiljnog novinarskog rada BIRN-a, vrate činjenicama, mjestima koji su sudski utvrđena. Aplikacija je vrlo bitna, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za njen put ka Evropskoj uniji. Jer je tranzicijska pravda jedna od važnijih oblasti koje treba Bosna i Hercegovina ispuniti na evropskom putu”, kazao je Lizerot.
Naveo je da s druge strane nedostaje razina tranzicione pravde na nivou države.
Panel-diskusija Memorijalizacija kroz proces pristupanja EU. Foto: Detektor
Predstavljena su i dva strateška dokumenta koja se bave pravnim okvirom i praksama memorijalizacije u Bosni i Hercegovini.
Lejla Gačanica, autorica “Strateškog dokumenta o pravnom okviru memorijalizacije u Bosni i Hercegovini: U borbi za sjećanja”, kazala je da se memorijalizacija počinje izdvajati kao peti segment tranzicijske pravde koji govori o tome zbog čega i kako mi trebamo sačuvati sjećanje na prošlost.
“Vrlo je važno podsjetiti da memorijalizacija nije bitna samo za žrtve i preživjele. Ona je bitna i za buduće generacije. Važno je kakvu poruku mi šaljemo i što se dešava onda kada mi zapravo pokušavamo da memorijaliziramo”, kazala je Gačanica.
Navela je nedostaje jedinstven okvir kriterija, odnosno standardi koji bi vrijedili u cijeloj BiH o tome ko, kako i u kojim oblicima podiže spomenike.
Autor publikacije “Inicijative i dobre prakse memorijalizacije u Bosni i Hercegovini”Eldin Hadžović je kazao da je težio dati pregled šta je do sada urađeno po ovom pitanju, koje su dobre prakse, gdje se suočavamo sa problemima i izazovima, te šta konkretno možemo uraditi da memorijalizacija doprinese izgradnji trajnog mira umjesto da produbljuje podjele.
“Sjećanje ne smije biti jedan unificiran narativ koji potire sve ostalo već prostor u kojem se priznaju različite perspektive. Svako ima svoju perspektivu o onom što se dogodilo, ali uz puno uvažavanje činjenica bez ikakve relativizacije i naravno uz puno uvažavanje ratnih žrtava”, kazao je Hadžović i dodao da u BiH postoji sukob više narativa koji, umjesto da doprinose pomirenju, hrane politizaciju sjećanja.
Tokom panel-diskusije “Memorijalizacija kroz proces pristupanja EU” Amer Đulić, predsjednik Udruženja logoraša Stolac, kaže da su 2017. podnijeli Vijeću ministara zahtjev da im se ustupi prostor u “Koštanoj bolnici” za spomen-sobu ubijenim logorašima, ali nikada nisu dobili odgovor.
“Sva zamisao putem ove aplikacije memorijalizacije je priča koja je mene toliko dirnula i koja je toliko dobra. Baš zato što sam osjetio da mnogi od naših logoraša koji su pod prisilom iz ‘Dretelja’, ‘Gabele’, ‘Heliodroma’, napustili ovu zemlju, negdje oko dvije hiljade mojih Stočana će imati priliku da dođu do nekih podataka jer naše mlađe generacije više ne čitaju knjige koje mi pišemo, ne gledaju televiziju. Ono što žele su mobiteli, što budu tražili tražit će tu”, rekao je Đulić.
Naveo je i da mu je drago što je aplikacija urađena po sudski utvrđenim činjenicama.
Projekat “Virtualna sjećanja” proveden je uz finansijsku podršku Evropske unije u BiH.
