Uputstvo mjera prema neprofitnim organizacijama s ciljem sprečavanja finansiranja terorističkih aktivnosti, koje je protekle sedmice upućeno u javnu raspravu, odgovor je na izvještaj Komiteta stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Moneyvala pri Vijeću Evrope.
U njemu je, između ostalog, naznačeno kako je potrebno fundamentalno poboljšanje u primjeni finansijskih sankcija UN-a, te u identifikovanju i ublažavanju rizika od finansiranja terorizma u neprofitnom sektoru.
BiH je ranije kritikovana da ne održava registar nevladinih organizacija niti ima dovoljno jake mehanizme za kontrolu njihove zloupotrebe za finansiranje terorizma.
Uputstvo se posebno fokusiralo na nevladine organizacije poput vjerskih ili humanitarnih, ali dio s definicijama terorizma i ekstremizma je ostavilo preširoko, smatra istraživačica Atlantske inicijative Nejra Veljan.
“Postoji rizik da pojam postane preširok”, smatra ona.
BiH je od februara 2025. bila u jednogodišnjem periodu posmatranja Radne grupe za finansijsko udruživanje (FATF), zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u ovoj zemlji.
Ukoliko u ovom periodu ne bude ocijenjeno da je postignut napredak u otklanjanju nedostataka, BiH bi mogla biti uvršena na “sivu listu”.
“Banke pokazuju dobro razumijevanje rizika pranja novca i finansiranja terorizma i adekvatnu analizu klijenata (CDD), ali sektori, kao što su notari i druga određena nefinansijska preduzeća i profesije, zaostaju u primjeni pojačanih kontrola na politički izložene osobe”, navodi se u izvještaju.
U uputstvu koje će u javnoj raspravi biti do 20. marta 2026. godine, navodi se kako će procjena rizika biti utemeljena na konkretnoj procjeni, te da će se mjere pribavljanja podataka o transakcijama predstavnika, osoba ovlaštenih za zastupanja ili članova neprofitnih organizacija, poduzimati kada postoje konkretni, objektivni i dokumentirani indikatori povećanog rizika.
Veljan kaže za Detektor kako je ovo značajan princip, ali da je vidljivo da su određeni dijelovi teksta nedovoljno precizirani, navodeći kao primjer definiciju terorističke organizacije i neprofitne organizacije pod povećanim rizikom.
Pojašnjava kako je uputstvom teroristička organizacija formulirana više na način koji opisuje moguće vrste zloupotrebe organizacija za finansiranje terorizma nego što pravno određuje šta se smatra terorističkom organizacijom.
Dodaje kako postoje razlike između organizacije koja je teroristička, one koja je povezana s terorističkom organizacijom, te one koja može biti zloupotrijebljena za finansijske tokove.
“Kada se sve te situacije objedine u jednoj definiciji, postoji rizik da pojam postane preširok i da ne bude dovoljno jasno na koji se tačno tip subjekta odnosi. Zbog toga bi bilo korisno da se te kategorije jasnije razdvoje i preciznije definišu”, navodi Veljan.
Ona pojašnjava da ovo uputstvo navodi veliki broj elemenata koji se mogu uzeti u obzir kao faktori za procjenu rizične organizacije, ali ne razrađuje metodologiju procjene.
“U praksi je važno da takva procjena bude zasnovana na konkretnim i dokumentiranim okolnostima, a ne samo na općim indikatorima ili pretpostavkama”, smatra Veljan.
Uputstvom je naglašeno kako će se rizikom povezanim s poslovanjem smatrati i djelovanje neprofitne organizacije u zemljama sa strateškim nedostacima i zemljama u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja finansiranja terorističkih aktivnosti.
Navedeno je da će se u slučaju djelovanja neprofitne organizacije u konfliktnim zonama procjenjivati priroda i hitnost aktivnosti, te postojanje prepreka za korištenje standardnih finansijskih mehanizama, te mjere koje je organizacija uspostavila radi ublažavanja rizika u takvim okolnostima.
Veljan smatra kako ove okolnosti koje se spominju same po sebi ne moraju značiti povećan rizik, pojašnjavajući kako mnoge humanitarne organizacije djeluju u takvim okruženjima.
“To samo po sebi nije dovoljno za označavanje organizacije kao rizične bez dodatnih konkretnih i dokumentiranih razloga”, navodi ona.
O mogućnosti zloupotrebe uputstva i sprečavanju određivanja rizičnim one koje nisu rizične Davor Bunoza, državni ministar pravde, nije želio govoriti.
U odgovoru na pitanja novinara Detektora kazao je da će svaki kvalitetan komentar u toku konsultacija biti ugrađen u uputstvo, a pojedinosti objavljenog nije želio komentarisati.
Vlasti u Srbiji ranije su kritikovane da pod izgovorom sprečavanja zloupotrebe nevladinih organizacija pojačanim kontrolama utiču na njihov rad i slobodu. Od zemalja koje usvajaju nove dokumente očekuje se da pokušaju spriječiti takve zloupotrebe.
Odluka o statusu BiH na listi Moneyvala očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u junu.
