U izvještaju koji je nastao nakon njene posjete u junu prošle godine, specijalna izvjestiteljica Mary Lawlor je navela kako BiH ima aktivno civilno društvo, s braniocima ljudskih prava koji rade na širokom spektru pitanja, često koristeći inovativne pristupe.
Oni su, kako se navodi, pokazali veliku otpornost i prilagodljivost u veoma složenom političkom i pravnom okruženju te su pronašli načine da sarađuju u duhu solidarnosti preko etničkih i ideoloških podjela u vezi s određenim pitanjima. Istovremeno, suočavaju se sa značajnim izazovima kako na državnom, tako i na entitetskom nivou, posebno u Republici Srpskoj.
“Nedavne zakonodavne inicijative u Republici Srpskoj dodatno su doprinijele sužavanju građanskog prostora, pri čemu branitelji ljudskih prava pribjegavaju autocenzuri i oprezu prilikom odlučivanja o svom zagovaračkom radu”, izvijestila je Lawlor.
U izvještaju je pojašnjeno da branioci ljudskih prava djeluju u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno, gdje su institucije podložne političkom utjecaju, korupcija široko rasprostranjena, a patrijarhalni stavovi i dalje preovladavaju.
Nadležnosti na državnom nivou su, kako se navodi, prilično ograničene, što rezultira rascjepkanim pravnim okvirom, s mozaikom različitih zakona i niskim nivoom njihove primjene i provođenja.
“Vlasti na svim nivoima moraju uložiti dodatne napore kako bi se pridržavale standarda utvrđenih međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima čija je BiH potpisnica, te kako bi osnovna prava i principi sadržani u Deklaraciji o braniocima ljudskih prava, prije svega pravo na odbranu ljudskih prava, postali stvarnost u zemlji”, stoji u izvještaju.
Lawlor je pohvalila branioce ljudskih prava zbog posvećenosti, hrabrosti i ustrajnosti, uključujući braniteljice ljudskih prava, aktiviste na lokalnom nivou koji se bave zaštitom okoliša, branioce koji rade na istini, pravdi i reparacijama. Pohvaljeni su branioci prava manjina, osoba s invaliditetom te LGBTI+ aktivisti.
Pitanje nacionalnog pravnog okvira
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Foto: NSRS
Specijalna izvjestiteljica je ukazala kako je usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatog kao “zakon o stranim agentima”, u februaru 2025. u Republici Srpskoj predstavljalo značajan korak unazad za građanski prostor jer je nametalo dodatne obaveze braniocima ljudskih prava i ograničenja u njihovom radu. Ustavni sud BiH poništio je ovaj zakon.
Zakoni o pravu na pristup informacijama su u izvještaju ocijenjeni kao relevantni za rad branilaca ljudskih prava. Dalje se pojašnjava kako je u 2023. godini usvojen novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, kako bi se poboljšalo proaktivno objavljivanje informacija od strane državnih institucija za koji se općenito smatra da je u skladu s međunarodnim standardima. Međutim, zakonodavstvo na nivou entiteta ne postavlja istu obavezu proaktivnog objavljivanja informacija, što može dovesti do određene fragmentacije u zaštiti ovog prava.
“Branioci ljudskih prava su također istakli izazove, posebno oni koji se bave zaštitom okoliša i novinari, u vezi s provedbom zakona koji uređuju pravo na pristup informacijama, pri čemu institucije i javna preduzeća navodno ignorišu zahtjeve ili odbijaju da objave informacije”, navodi se u izvještaju.
Istaknuto je da postoji nekoliko zakonskih rješenja koja su opisana kao problematična za branioce ljudskih prava, posebno u RS-u, poput usvajanja izmjena Krivičnog zakona RS-a u 2023. godini koje su ponovno uvele krivično djelo klevete.
“U RS-u nedavna zakonodavna kretanja imala su efekat narušavanja prava na odbranu ljudskih prava u entitetu, što je utjecalo na rad mnogih branilaca ljudskih prava”, stoji u izvještaju.
U izvještaju je naglašeno da ostaju zabrinutosti zbog nekažnjivosti i nedostatka odgovornosti za prijetnje i napade na branioce ljudskih prava i novinare, kao i da pravosuđe često djeluje podložno političkom utjecaju, a u nekim slučajevima se koristi i za ušutkivanje glasova civilnog društva.
“Nekažnjivost o kojoj izvještava civilno društvo u vezi s kršenjima prava branitelja ljudskih prava i novinara, posebno žena, često je povezana s neuspjehom policije da registruje prijave i ozbiljno shvati takve incidente”, navodi se dalje u izvještaju.
Specijalna izvjestiteljica je na nekoliko sastanaka čula da su branitelji osjećali kako nema smisla prijavljivati kršenja prava kojima su bili izloženi.
Grupe branilaca prava koje su u riziku
Mediji. Ilustracija: Detektor.
Lawlor je navela da okruženje u kojem rade novinari nije u potpunosti podržavajuće. Novinari su joj iznijeli niz zabrinutosti – od postepeno sužavajućeg pravnog okvira u RS-u, do klevetničkih kampanja i nedostatka adekvatne zaštite od strane policije.
Slično kao i ekološki aktivisti, novinari su, prema izvještaju, meta besmislenih građanskih tužbi – strateških tužbi protiv javnog učešća – i prijetnji pravnim postupcima u pokušaju da se utiša njihov glas, kao i fizičkih napada i online zlostavljanja.
“Čini se da postoji široko rasprostranjena nekažnjivost za ove napade, pri čemu novinari izvještavaju da se napori ka odgovornosti zaustavljaju kada slučajevi stignu u tužilaštva, a odmazda protiv novinara rijetko, ako ikada, bude osuđena od strane političara”, navodi se.
Također se dodaje da su novinarke posebno izložene prijetnjama, napadima i klevetničkim kampanjama, a novinari koji otkrivaju korupciju često su meta strateških tužbi protiv javnog učešća.
“Mnoge prijetnje i napadi ostaju neprijavljeni, često zbog nedostatka povjerenja u sistem: novinari smatraju da, čak i kada prijave takva kršenja, ništa se ne dešava. Postoji detaljan zakonski okvir, ali zakoni nisu usklađeni i ne pružaju specifičnu zaštitu. Online nasilje je rašireno i potrebno ga je rješavati kako zakonodavno, tako i praktično”, zaključila je Lawlor. Dodala je i da novinari nemaju zvanični status i ne uživaju dodatnu zaštitu prema zakonu.
Izvještaj, između ostalog, navodi kako se čini da u Sarajevu postoji umjereno povoljno okruženje gdje branioci prava LGBTI+ osoba mogu slobodnije izražavati svoje stavove, dok je situacija u RS-u dosta teža. U svakom slučaju, svi oni se nalaze pod izuzetnim pritiskom.
Spomenut je u izvještaju govor mržnje koji koriste političari na različitim nivoima.
Lawlor je navela kako branioci ljudskih prava koji rade na pravdi za ratne zločine, otkrivanju istine i memorijalizaciji, suočavaju se s učestalim prijetnjama, uključujući prijetnje smrću, kako online, tako i offline, a u nekim slučajevima i s fizičkim napadima. Posebno su izložene rizicima braniteljice koje rade na pitanjima tranzicione pravde.
“Vlasti često ne istražuju niti adekvatno sankcionišu ove prijetnje i napade, što čini nekažnjivost prevladavajućim problemom. U nekim slučajevima, branioci ljudskih prava su osjećali da ih policija ne samo da nije zaštitila, već je možda djelovala u saučesništvu s ‘huliganima’ i ultranacionalističkim grupama”, stoji u izvještaju.
Lawlor je preporučila vlastima, između ostalog, da poduzmu proaktivne mjere za suzbijanje negativnih narativa u vezi s promocijom i zaštitom ljudskih prava u zemlji. Mjere uključuju prestanak svih javnih izjava političara koje omalovažavaju rad branilaca ljudskih prava ili ga poistovjećuju s kriminalom ili pitanjima sigurnosti, kao i da promovišu ulogu nezavisnog novinarstva i poduzmu mjere kako bi novinari bili zaštićeni od zastrašivanja ili odmazde bilo koje vrste zbog svog rada.
Vlastima RS-a preporučila je, između ostalog, da ponište izmjene Krivičnog zakona koje se odnose na rodni identitet, vraćajući prethodni termin, i poduzmu aktivne mjere za promociju ljudskih prava LGBTI+ zajednice u entitetu, uključujući rad onih koji brane njihova prava. Vlastima u Federaciji je Lawlor preporučila da razmotre napredak Nacrta zakona o građanskim inicijativama i zaštiti građana i aktivista i, nakon usvajanja, osiguraju njegovo potpuno i efikasno provođenje.
