U martu 2024. godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imao je samo jednu sjednicu. Početkom mjeseca, na 11. hitnoj sjednici zastupnici su glasali o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH. Taj se zakon smatra jednim od najvažnijih na evropskom putu države, ali zastupnik Ujedinjene Srpske Milan Petković nije prisustvovao ovoj sjednici.
Uprkos tome, tog je mjeseca primio više od 5.000 maraka plate i paušala.
On nije prisustvovao na četiri sjednice na kojima se glasalo o šest važnih antikoruptivnih zakona koji su posebno značajni za evropski put BiH. Tako u decembru 2024. godine nije prisustvovao glasanju o izmjenama Izbornog zakona, ali je primio više od 5.000 maraka. Nije bio ni kada se govorilo o Zakonu o Sudu BiH, jednom od najvažnijih zakona za dobijanje datuma za početak pregovora BiH za pristupanje Evropskoj uniji.
Uprkos izostancima sa četiri sjednice, Petković je primio skoro 16.000 maraka plata i paušala, pokazuju podaci koje je prikupio portal Odgovorno.st.
On je rekao da nije profesionalni poslanik, jer se bavi advokaturom, te da izostanak sa sjednica nije povezan s dnevnim redom, odnosno zakonima za koje se glasalo.
“Ja nisam profesionalni poslanik, ja sam gore samo paušalac, prije svega sam zaposlen kao advokat. Imam čak i to pravo da ne dođem ni na jednu sjednicu, ali, eto, ja gledam da dolazim na sjednice”, kazao je on objašnjavajući da, kao neprofesionalni zastupnik, nema pravo na naknade za odvojeni život, prevoz i topli obrok.
Uprkos njegovom izostanku, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine je stupio na snagu u martu 2024. godine. Njime se nosiocima javne funkcije zabranjuje obavljanje više od jedne javne funkcije na bilo kojem nivou vlasti.
Primanja Milana Petkovića. Ilustracija: Detektor
Novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) koji je istraživao odgovornosti parlamentaraca, njihove naknade, ali i raniju osuđivanost, Ibro Čavčić za Detektor objašnjava da zastupnici neće snositi nikakvu sankciju ukoliko se ne pojave na sjednici.
“Državni zastupnici i delegati mogu da se tokom četverogodišnjeg mandata nijednom ne pojave na sjednici i da im primanja i naknade ne budu umanjeni ni za jednu marku”, rekao je Čavčić.
Objasnio je da parlamentarci mogu ostati uskraćeni samo za naknade za topli obrok ili naknade za učešće u komisijama ukoliko formalno otvore bolovanje, što parlamentarci koji nemaju profesionalni mandat, poput Petkovića, neće ni osjetiti.
“Ako ste parlamentarac i imate mjesečna primanja od šest-sedam hiljada maraka, onda vam ne znači mnogo ukoliko ćete ostati i bez tih dodatnih naknada. Tako da jedina posljedica može biti da birači to prepoznaju i ne biraju takve političare, što nakon jedan ili dva mandata nerada i nije neka satisfakcija”, kazao je Čavčić.
Petković tokom 2024. i 2025. godine nije glasao ni za Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH, Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, Prijedlog zakona o Sudu BiH, te dva puta za Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama.
Nijedan od ovih zakona do danas nije usvojen. Evropska komisija je ranije u svojim izvještajima za BiH naglašavala važnost usvajanja Zakona o sudu BiH, zbog čega ga je svrstala u 14 prioriteta za približavanje članstvu u Uniji.
Ovaj zakon predviđa formiranje drugostepenog suda, čiju funkciju sada obavlja Apelaciono vijeće Suda BiH. Ali političari se godinama nisu mogli dogovoriti gdje će novi apelacioni sud biti smješten niti koje će nadležnosti imati.
Parlamentarna skupština BiH. Foto: Detektor
Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH objašnjava da je napuštanje sjednica ili nedolazak na njih služio kao mehanizam blokade odlučivanja, ostvarivanja ličnih i stranačkih interesa.
“Brojni zakoni koji su bili u proceduri oboreni su na takav način iako je postojala većina za izglasavanje. Definitivno možemo reći da se na ovaj način zloupotrebljava sistem”, kazao je Traljić i dodao se to posebno odnosi na blokade procesa koji su za posljedicu imali zaustavljanje evropskih integracija.
Petković je za Detektor rekao da za većinu zakona ne bi glasao niti da je prisustvovao sjednici, jer se ne slaže s predloženim izmjenama Izbornog i Krivičnog zakona, kao niti s predloženim zakonom o Sudu BiH.
“Zakon o Sudu, tu sam bio apsolutno protiv, zato što je bio dogovor na političkom nivou koji se tiče sjedišta apelacionog odjeljenja da bude u Banjoj Luci, međutim neko je to kasnije okrenuo opet zbog korupcije i uticaja da to bude u Istočnom Sarajevu zato što sudije žele da budu na istom mjestu i prvostepeni i apelacioni, kako bi mogli dogovarati neke vrste presuda”, kazao je.
Uprkos propuštenim dvjema sjednicama u maju 2025. godine na kojim se glasalo o četiri zakona, Petković je primio više od 2.800 maraka kroz platu i paušal. U ovoj godini je za naknadu troškova korištenja vlastitog vozila dobio više od 3.000 maraka.
Osim njega, više od deset državnih parlamentaraca nije dolazilo na po više od dvije sjednice na kojim se glasao o antikoruptivnim zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi ispunila zahtjeve Evropske komisije za pristupanje Evropskoj uniji.
Novinari Detektora su od januara 2024. do septembra 2025. godine pratili sjednice parlamenata i bilježili aktivnosti zastupnika i delegate za važne antikoruptivne zakone za platformu Odgovorno.st.
U ranijoj analizi portal Odgovorno.st je pisao da su propali pokušaji da se usvoje neki od najvažnijih antikoruptivnih zakona važnih za evropski put i ko su zastupnici koji su glasali protiv njih. Sada novi pregled donosi podatke ko su zastupnici koji nisu prisustvovali na sjednicama na kojim se glasalo o važnim antikoruptivnim zakonima i koje naknade primaju uprkos neprisustvu.
Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i “Zašto ne” – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi Odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na općim izborima.
Čavčić ima utisak da se većina parlamentaraca pojavljuje na sjednicama kako bi preglasali drugu stranu, objašnjavajući da bi u nekim situacijama bilo bolje da nisu ni prisustvovali.
“Potpuno je svejedno da li će se parlamentarci pojavljivati na sjednicama ukoliko će slijediti unaprijed zacrtane politike centara moći kojima dobri zakoni i evropski put ne odgovaraju. A ne odgovaraju im zato što će u većoj ili manjoj mjeri ograničiti njihovu moć”, kazao je.
Primanja Obrena Petrovića. Ilustracija: Detektor
Državni parlamentarac i bivši gradonačelnik Doboja Obren Petrović ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nije došao na četiri sjednice na kojima se glasalo o četiri važna zakona.
Njegova redovna parlamentarna plata i paušal prelaze iznos od 7.000 maraka. Uz ovaj redovan iznos on prima i naknade za topli obrok, prevoz, regres, te odvojeni život, čiji su se iznosi mijenjali u odnosu na prisustvo sjednici.
On nije prisustvovao 11. hitnoj sjednici u martu 2024. godine, ali je, prema uvidu u evidenciju isplata, istog mjeseca dobio 7.679 KM redovnih primanja i naknada.
Petrović nije prisustvovao ni dvjema sjednicama u maju 2025. godine na kojima se glasalo o pet važnih antikoruptivnih zakona. Neprisustvom sjednicama izbjegao je da glasa dva puta za Zakon o javnim nabavkama i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH. Nije glasao ni o Prijedlogu zakona o sprečavanja sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, te Prijedlogu zakona o Sudu BiH.
Okružno tužilaštvo u Doboju je Petrovića 2007. godine osudilo, na osnovu priznanja krivice za zloupotrebu položaja, na novčanu kaznu od 20.000 maraka, ali je pet godina nakon toga u ponovljenom postupku oslobođen krivice.
Njega je Okružno javno tužilaštvo u Doboju prije tri godine optužilo zbog propusta u zaštiti ljudi i imovine u poplavama 2014. godine, zbog čega se proces vodi pred Okružnim sudom u Banjoj Luci.
Petrović nije odgovorio na pozive i poruke novinara Detekora.
Prisjećajući se izvještavanja iz Parlamenta prethodnih godina, Čavčić je podsjetio na situacije kada su se parlamentarci i bolesni pojavljivali kako bi izglasali nešto što je njihovoj partiji bilo potrebno.
“Bojim se da većina parlamentaraca slijedi isključivo interese stranaka sa čijih lista su prethodno izabrani u Parlament, direktno ili tako što su delegirani iz drugih zakonodavnih tijela”, rekao je on dodajući da je siguran da oni koji ne dolaze na sjednice ne ugrožavaju interese svoje stranke kada im je glas potreban.
“Pomalo je istrošeno ponavljati kako im je interes stranaka prioritetniji u odnosu na opći interes. Zato bih se radije usudio reći da bi se većina rijetko ili nikako pojavljivala na sjednicama da račune polažu isključivo građanima”, kazao je on i dodao da samo u predizbornom periodu brinu o utisku građana prema njima.
Primanja Midhata Čauševića. Ilustracija: Detektor
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Midhat Čaušević nije prisustvovao na ukupno tri sjednice na kojima se glasalo o četiri važna zakona. On nije glasao za Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH u martu 2024. godine, kada nije prisustvovao sjednici. Uprkos tome je primio skoro 7.000 maraka za redovna primanja, paušal i naknade.
U maju ove godine je izostao sa dvije hitne sjednice na kojima se glasalo o tri važna antikoruptivna zakona, Zakonu o javnim nabavkama, Prijedlogu zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine te Prijedlogu zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.
Nije odgovarao na pozive i poruke novinara Detektora.
Primanja Edina Ramića. Ilustracija: Detektor
Njegov stranački kolega, zastupnik Edin Ramić također nije prisustvovao na tri sjednice na kojima se glasalo o četiri važna zakona. Ramić je za Detektor objasnio da neprisustvo na sjednicama nije povezano s dnevnim redom i SDA ima jedinstven stav za antikoruptivne zakone za koje uglavnom glasaju.
“U principu mi, kad smo tu, iz SDA smo glasali za sve one zakone posebno vezane za evropski put, naročito antikoruptivne zakone”, kazao je Ramić.
Na pitanje novinara da li se iznos parlamentarne plate i naknade razlikuje u mjesecima gdje ne prisustvuje sjednicama, Ramić je rekao da ne zna i da takve podatke imaju u administrativnim službama Parlamenta BiH.
“Dopustite da ne znam, da li mi umanjuju kad nisam na sjednici, zaista ne znam”, kazao je Ramić odgovarajući da ne zna, ni prema uvidu u svoj račun i mjesečne iznose primanja, da li postoji razlika.
On je u martu i decembru 2024. godine primio ponovo po skoro 7.000 maraka iako nije prisustvovao sjednicama u tim mjesecima na kojim se glasalo za Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, te za Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH.
Primanja Snježane Novaković Bursać. Ilustracija: Detektor
Delegatkinja u Domu naroda Snježana Novaković Bursać izostala je sa dvije hitne sjednice u 2024. godini na kojima se glasalo o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH po hitnom postupku, ali i izvještaju za izbor članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.
Ona je u junu 2024. godine primila više od 8.000 KM kroz redovnu platu, paušal, nakande i obilazak izborne baze.
Na glasanju za Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u decembru izostali su delegati Sredoje Nović, Džemal Smajić, Dženan Đonlagić. Nović je uprkos izostanku u oktobru 2024. godine primio više od 8.000 maraka, a Smajić i Đonlagić po skoro 7.000.
Oni nisu odgovorili na pozive novinara Detekora.
Traljić smatra da zastupnike novčana kazna ne bi dovela na sjednice i odvratila od namjere političke blokade procesa.
“U ovakvoj zemlji sa zarobljenim institucijama, koja je druga najgora u Evropi po nivou korupcije, i sa ovakvim izbornim sistemom gdje je važnije ko broji glasove i ko kontroliše javne resurse nego ko glasa na izborima, mislim da su i oni sami svjesni da račune prije svega moraju polagati svojim partijskim šefovima, a ne građanima”, kazao je Traljić.