Dodik je, na samom početku kampanje 8. novembra, tokom izjava za medije kazao kako su ove izbore “nametnuli muslimani iz Sarajeva da devastiraju Republiku Srpsku, u želji da još jednom pokažu srpskom narodu ovde da mogu da odlučuju u ime njega i ne dozvole da volja naroda bude sprovodiva”.
“Republika Srpska ima svoje pravo, Republika Srpska postoji, Milorad Dodik i svaki izabrani predstavnik je volja naroda”, rekao je Dodik u nedjelju, 9. novembra 2025.
Tada je kazao i kako “putem ‘centralnog komiteta’ pokušavaju da upravljaju” i kako je to “jedan smrad koji se širi iz Sarajeva, vijekovima ovde ne dozvoljava normalan život”.
U obraćanju 10. novembra rekao je da Istočno Sarajevo, gdje je skup održan, ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju.
“Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina”, kazao je Dodik obraćajući se na skupu.
Njegove izjave sagovornici Detektora vide kao konstantno obnavljanje uvreda prema drugima, smatrajući ih očekivanima, ali problem vide u šutnji institucija.
Milorad Dodik i Siniša Karan na skupu tokom predizborne kampanje. Foto: SNSD
Atmosfera straha i mržnje
Sarina Bakić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, navodi kako je retorika Milorada Dodika poražavajuća, kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za ideju demokratskog, kulturnog i miroljubivog društva.
“Takav diskurs, zasnovan na bezočnim uvredama, prijetnjama i etničkom isključivanju, predstavlja direktan napad na temeljne vrijednosti ljudskih prava, među kojima su dostojanstvo i jednakost”, smatra Bakić.
Ona navodi kako svođenje političkog govora na dehumanizaciju drugog ne doprinosi pomirenju i konsenzusima, već proizvodi atmosferu straha i mržnje.
Velizar Antić, politolog iz Banje Luke, smatra retoriku Dodika očekivanom.
“Nakon povlačenja spornih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske i potpune kapitulacije i kraha politike koju je vodio u prethodnih godinu i po dana, Milorad Dodik je primoran da daje ovakve zapaljive izjave kako bi se opravdao pred narodom da nije sve promašio i pogrešno odigrao u prethodnom periodu”, smatra Antić.
On navodi kako povlačenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dovodi do preispitivanja glasača, zbog čega se vlast u Republici Srpskoj nalazi u panici.
“Vjerujem da se vlast nalazi u panici da li će im i koliki će im broj birača okrenuti leđa. Iz tog razloga imamo i ovakve izjave Milorada Dodika”, navodi Antić.
Dodikovu retoriku Bakić ne smatra novom, već kontinuirano prisutnom, navodeći kako se ona samo prilagođava kontekstu i određenim situacijama. Ovime se, kako kaže, javni prostor ponovo pretvara u poligon za nacionalističke manipulacije i sijanje mržnje, nepovjerenja i animoziteta.
“Ta strategija govora mržnje ima jasnu funkciju, da održava postojeće hijerarhije moći, postojeće stanje i blokira mogućnost istinskog zajedničkog života i prosperiteta društva i države Bosne i Hercegovine”, navodi Bakić.
Milorad Dodik tokom predizborne kampanje. Foto: SNSD
Neprocesuiranje govora mržnje
Dok Dodikov narativ smatra sastavnim dijelom njegovog identiteta, Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke, navodi kako je problem što je on uzurpirao politički prostor, te se ponaša kao kandidat.
Ona se pita da li Dodik smije zloupotrebljavati politički prostor s obzirom na presudu Suda BiH.
Ovom presudom Dodik je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od dana pravosnažnosti presude.
Dodik je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, što pravosudne institucije preispituju.
U kampanji koju ova stranka vodi slogan je “Pobijediće Srpska – za Karana, za Dodika”. Kandidat SNSD-a na ovim izborima je Siniša Karan.
Topić smatra da je Dodik u kampanji preuzeo ulogu Karana.
To je ranije za Detektor istaknuo i Srđan Traljić iz Transparency Internationala (TI) u BiH. On je kazao da Dodik nema nijednu javnu funkciju i ne može biti sankcionisan kao funkcioner za zloupotrebu resursa, ali se pojavljuje na svim događajima, drži govore i šalje političke poruke.
TI, Detektor i Udruženje građana “Zašto ne” će tokom predizborne kampanje sistematski pratiti javne i medijske istupe kandidata za prijevremene izbore, mapirati govor mržnje, diskriminatorni govor, negiranje genocida i drugih ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca, pratiti procjenu troškova predizborne kampanje na bilbordima, društvenim mrežama, medijima, te na predizbornim skupovima.
Topić problematičnim smatra to što pravosudne institucije nisu reagirale s obzirom da se ovaj narativ Dodika pojavljivao i ranije.
Profesorica Bakić navodi kako nesankcionisanje ovakve retorike pokazuje duboku krizu institucija, ali i zamor građana i građanki od neprekidne proizvodnje konflikta.
“Kada politički lider koristi govor mržnje kao strategiju održavanja na vlasti, to postaje i moralni poraz društva koje takvu retoriku toleriše”, navodi Bakić.
Za govor mržnje Centralna izborna komisija (CIK) može izreći novčane kazne do 30.000 maraka, s tim da ima ovlaštenja i da ukloni ime kandidata s kandidatske liste, te da poništi ovjeru učešća na izborima političkog subjekta.
Prema podacima CIK-a, tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine, SNSD je kažnjen novčanom kaznom od 5.000 maraka jer su Milorad Dodik i Ljubo Ninković na predizbornoj tribini koristili govor mržnje.
Iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na hitan upit Detektora o postojanju predmeta za Dodikove istupe, dok iz SNSD-a nisu odgovorili na komentar.
