Također je Ustavni sud odbacio kao nedopuštene Dodikove apelacije u vezi s izjavama javnih zvaničnika datih tokom njegovog suđenja, kao i protiv rješenja Suda BiH o prestanku mandata i odluke Centralne izborne komisije (CIK).
Ustavni sud je u saopštenju nakon vanredne sjednice pojasnio da je spojio ove dvije apleacije jer se tiču iste pravne stvari i donio jednu odluku.
Kako stoji u saopštenju, Ustavni sud je naveo da je u konkretnom slučaju CIK po službenoj dužnosti proveo postupak utvrđivanja prestanka Dodikovog mandata predsjednika RS i da je proveden u skladu s relevantnim odredbama Izbornog zakona BiH nakon što je donesena osporena drugostepena presuda Suda BiH, odnosno nakon što je osuđujuća presuda protiv Dodika postala pravosnažna.
„Iz obrazloženja odluka CIK-a i Suda BiH proizlazi da se u tom postupku nije odlučivalo o ustavnosti i zakonitosti postupanja Suda BiH u krivičnom postupku protiv apelanta. Na deklaratorni karakter osporene odluke CIK-a – konstatiranje prestanka apelantovog mandata – ukazano je i u odgovoru CIK-a na apelaciju“, navodi se.
Na osnovu toga, Ustavni sud je zaključio da se osporenim odlukama nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obavezama“, niti o „krivičnoj optužbi“ .
U saopštenju se pojašnjava da je Ustavni sud u odnosu na Dodikove navode u vezi s kršenjem principa kažnjavanja ukazao da je riječ o novom krivičnom djelu koje je inkorporirano u krivičnopravni sistem djelovanjem visokog predstavnika.
Dalje je istaknuto da iz stanja spisa predmeta proizlazi da su redovni sudovi prvi put u njegovom slučaju primijenili i tumačili član zakona koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, te da se stoga ne može govoriti o uporednim situacijama, odnsono presedanima.
Prema saopštenju, suština Dodikovih prigovora u vezi s primjenom prava odnosi se na način donošenja zakonske odredbe koja je primijenjena na apelanta, te na pravni status Christiana Schmidta kao visokog predstavnika i njegovu ulogu u pravnom sistemu BiH, odnosno njegovo pravo da donosi zakone.
Iz Ustavnog suda su pojasnili da se to u okolnostima konkretnog predmeta odnosilo na ovlaštenje visokog predstavnika da donese dvije odluke od 1. jula 2023. kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a potom i odluku od 1. jula 2023. kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Državnog krivičnog zakona i propisuje djelo za koje je Dodik procesuiran i osuđen.
Sjednica Ustavnog suda BiH. Foto: Ustavni sud BiH
Ustavni sud je utvrdio da su neosnovani Dodikovi navodi koji su se ticali osporavanja pravnog statusa visokog predstavnika i njegovih ovlaštenja u kontekstu propisivanja krivičnog djela za koje je on proglašen krivim.
Također je navedeno kako je Ustavni sud stava da je krivično djelo jasno definisano zakonom, kao i da je djelo za koje je Dodik osuđen bilo na snazi u vrijeme potpisivanja spornih ukaza.
U saopštenju se navodi kako je Ustavni sud razmotrio i Dodikove navode u odnosu na nezavisnost i nepristrasnost dvije sutkinje Suda BiH koje su postupale u krivičnom postupku protiv njega, te utvrdio da nepristrasnost sutkinja u predmetu nije dovedena u sumnju, zbog čega nije postojala obaveza njihovog izuzimanja. Zbog toga je Ustavni sud utvrdio da u konkretnom slučaju nije došlo do kršenja Dodikovog prava na nezavisan i nepristrasan sud.
Ustavni sud je, kako se navodi, primjetio da je tokom cijelog krivičnog postupka bila osigurana javnost suđenja te da je prisustvovala brojna publika.
„Prema mišljenju Ustavnog suda, redovni sudovi su dali jasne razloge zbog čega je bilo neophodno preduzeti određene mjere s ciljem održavanja reda u sudnici. Ukazano je da je apelaciono vijeće utvrdilo da nije došlo ni do prekida prijenosa suđenja na monitorima u dijelu gdje sjedi publika. Stoga je, prema mišljenju Ustavnog suda, jasno da je publika, odnosno javnost mogla nesmetano pratiti suđenje“, stoji u saopštenju.
Navedeno je u saopštenju i da Sud BiH ima sve kompetencije za suđenje kao svaki drugi redovni sud, te da se radi se o zakonom uspostavljenom sudu, „u kojem sude sudije profesionalci i u čijoj je stvarnoj nadležnosti utvrđivanje apelantove krivične optužbe“.
U saopštenju stoji da je Ustavni sud utvrdio da je u konkretnom slučaju ispunjen zahtjev iz principa „pravičnosti“ da se svi dokazi izvedu na suđenju u prisustvu optuženog s ciljem osiguranja principa kontradiktornosti postupka.
„Ustavni sud nije mogao zaključiti da su redovni sudovi načinom provođenja dokaznog postupka u toj krivičnopravnoj stvari izašli iz okvira diskrecije slobodne ocjene dokaza provedenih u postupku, niti je dovedena u pitanje ‘jednakost oružja'“, navodi se.
Ustavni sud je saopštio kako smatra da redovni sudovi u obrazloženju osporenih odluka nisu propustili detaljno odgovoriti na sve Dodikove argumente i prigovore od suštinskog značaja za ishod postupka u konkretnom predmetu, te da su dali relevantne i dovoljne razloge za svoje odlučenje.
Pojašnjenjo je i da Ustavni sud smatra da okolnosti konkretnog predmeta ne ostavljaju dojam da je u krivičnom postupku protiv Dodika, sagledanom u cijelosti, prekršeno pravo na pravično suđenje.
S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, odlučeno je da nije neophodno posebno razmatrati Dodikov prijedlog za donošenje privremene mjere.
Početkom augusta ove godine Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, tada predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić oslobođen krivice.
Kako je tada saopćeno iz Suda, Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Dodiku je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Lukić je, kako se navodi u drugostepenoj presudi, oslobođen, jer nije dokazano da je u svojstvu vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a potpisao obrazac, čime je omogućio objavljivanje ukaza koje je potpisao Dodik.
