Za iskusnog španskog diplomatu, Sarajevo nije nepoznanica, ali dolazak u oktobru ove godine nije bio posvećen samo ovom gradu i njegovom stradanju. Kroz globalnu mirovnu inicijativu, Miguel Angel Moratinos, visoki predstavnik Saveza civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), želi da svijet više napora uloži u zaustavljanje ratova.
Inicijativa “Poziv na mir, kraj ratova i poštivanje međunarodnog prava” potekla je iz španske Guernice, grada u kome su 1937. godine ubijeni civili i koji je postao simbol civilnog stradanja izazvanog ratnim dejstvima, i za Moratinosa je logično da se održava i u Sarajevu.
Upravo je simbolika Guernice bila razlog za pokretanje inicijative u ovom gradu, navodi Moratinos za Detektor, dodajući kako su tu civili stradali bez da su bili uključeni u bilo kakav sukob. Zbog simbolike je Sarajevo bilo očigledna opcija za nastavak ove inicijative.
“Guernica i Sarajevo imaju zajedničku patnju, to su dva grada u kojem je veliki broj civilnih žrtava, što se desilo i u drugim sukobima, ali nije bilo isto”, kaže visoki predstavnik, navodeći da je počašćen i privilegiran što vlasti Sarajeva i Bosne i Hercegovine podržavaju ovu inicijativu.
“Opsada Sarajeva je poprilično slična. Civili su bili ti koji su platili visoku cijenu bez ikakvog razloga, te su ono što zovemo kolateralnom štetom rata”, navodi Moratinos.
On je u Sarajevu boravio prije i poslije rata i kaže kako su Bosna i Hercegovina i njen glavni grad pokazali da je moguće živjeti u miru 30 godina. Komplikacije koje trenutno postoje, prema njegovom mišljenju, trebaju biti riješene dijalogom ili bilo kojim diplomatskim instrumentima kojima se može izbjeći nasilje.
Visoki predstavnik UNAOC-a, organizacije Ujedinjenih nacija koju je pomogao osnovati, kaže kako je bitno u multikulturalnom društvu uspostaviti koncept građanstva, a ne koncept manjina.
“Volim koncept građanstva, jer svi smo mi građani s pravima i dužnostima. Pravo je da možete braniti svoju vjeroispovijest, svoju kulturu, ali ne kao manjina, već kao građanin. Koncept manjina se mora napustiti u linijama civilizacije”, kaže Moratinos, za koga je u ovom kontekstu i tolerancija negativan termin.
Potrebno je da ljudi žive zajedno, da se smatraju građanima, što bi bio pozitivan način da se prevlada izazov današnjice.
“Vidjeli smo da se migranti muslimani ne prihvataju sa istim entuzijazmom kao plavooki migranti iz Evrope, koji su prihvaćeni”, navodi Moratinos i dodaje da je to potrebno adresirati da bi se kreiralo multikulturalno društvo koje sve poštuje.
Miguel Angel Moratinos u Spomen-sobi “Životi iza polja smrti” u Srebrenici, 11. jula 2025. godine. Foto: UNAOC
On smatra kako je kolektivno sjećanje neophodno koristiti da bi se zaustavili ratovi i kreirao mir. Prisustvovao je 30. godišnjici genocida u Srebrenici i kaže da mu je to bio nezaboravan dan.
“Bio je to dan ogromne boli. Borio sam se sam sa sobom da shvatim kako je moguće da se to dogodilo, da su se ljudska bića složila ili dopustila da se to dogodi”, prepričava Moratinos.
Majke Srebrenice svojim svjedočanstvima podsjećaju ga na patnju, ali istovremeno nude želju za pomirenjem i napretkom.
“Da bi se kreiralo društvo tolerancije i poštovanja, nephodno je korištenje kolektivnog sjećanja”, kaže Moratinos, za koga je negiranje genocida neprihvatljivo, ali i neuspješno, jer postoje presude Međunarodnog suda pravde, rezolucija Ujedinjenih nacija koja je usvojena.
“Za negatore, kojih ima svugdje, nema mjesta”, kaže visoki predstavnik za Detektor.
Moratinos je tokom intervjua izrazio zabrinutost za govor mržnje koji se širi društvenim mrežama. On navodi kako ne postoji transparentnost oko algoritama, ali i kako niko ne brine o širenju mržnje ovim kanalima, te da su posljedice širenja mržnje najopasniji element cjelokupne priče.
Smatra kako je potrebno promijeniti način na koji ljudi posmatraju mir, obrazlažući kako je potrebno ulagati u mir, a ne u vojne kompanije.
“Moramo preusmjeriti interes kako bismo pokazali da društvo ulaganjem u mir postaje bogatije i vrednije. Potrebno se mobilizirati i stvoriti dugoročnu budućnost”, kaže Moratinos.
