Kada je posljednjeg dana septembra konačno usvojen dokument koji Bosni i Hercegovini može otključati pristup za više od milijardu maraka sredstava Evropske unije, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto bila je nesumnjivo zadovoljna. U posljednji čas je spriječen gubitak dodatnih stotinu miliona eura nakon što je ranije isti toliki iznos nepovratno izgubljen za BiH.
Ali poslije mjeseci bezuspješnih pokušaja, Krišto je i sama svjesna da je usvajanje plana kako bi BiH potrošila novac, samo preduslov za početak pravog posla.
“Time nismo ništa završili, ali smo pokazali svoje opredjeljenje da provodimo reforme koje su potrebne svim građanima BiH, a ujedno i na našem putu ka punopravnom članstvu Evropske unije”, kazala je.
Vjeruje da se u naredna tri mjeseca može nadoknaditi zaostatak koji BiH ima da usvoji neke od ključnih zakona, poput novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o Sudu BiH.
“Potrebna je politička volja da usvojimo nužne zakone. Ja sam i dalje optimistična i vjerujem da do kraja godine možemo napraviti ključne iskorake, na dobrobit svih naroda i građana”, rekla je Krišto.
Javno dostupni podaci s platforme Odgovorno.st, ali i oni koje je Detektor prikupio putem zahtjeva za pristup informacijama, pokazuju da su zvaničnici ranije obarali važne evropske zakone koji su u sebi sadržavali alate za borbu protiv korupcije.
BiH je u protekle dvije godine razmatrala najmanje deset takvih zakona, a procedure njihovog usvjanja nisu uvijek bile do kraja transparentne.
Zastupnici Predstavničkog doma PSBiH na glasanju o Zakonu o sudu. Foto: N1
Netransparentnost pri usvajanju zakona
Vijeće ministara je u martu ove godine usvojilo Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Ranije su usvojene izmjene ovog zakona u kojima je predviđeno da se u roku od godinu usvoji potpuno novi zakon, ali je taj rok probijen. Uz to, mehanizmi provjere imovine sudija i tužilaca koje je trebalo testirati kako bi se u novom zakonu poboljšali, nikada u periodu od tih godinu dana nisu ni počeli da se primjenjuju.
Zakon o VSTV-u je usvojen uz podršku ministara Borjane Krišto, Elmedina Konakovića, Zukana Heleza, Sevlida Hurtića, Davora Bunoze i Dubravke Bošnjak. Protiv usvajanja su bili ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić. Njihove pojedinačne aktivnosti dostupne su na platformi Odgovorno.st.
Zakon je u Vijeću ministara BiH usvojen u obliku koji javnost nije imala priliku vidjeti niti analizirati. Predstavnici pravosudnih i međunarodnih institucija, nevladinog i civilnog sektora su u novembru prošle godine skrenuli pažnju na nedostatke i odredbe koje mogu biti predmet zloupotrebe ili pogrešnih praksi.
“Jedna uopštena netransparentnost budući da su i nacrti i prijedlozi zakona inače javno dostupni, ovdje to nije bio slučaj čak ni na traženje teksta zakona”, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.
Nacrtom zakona je definisano da sastav VSTV-a u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola. Broj članova VSTV-a je ovim zakonskim rješenjem povećan s 15 na 20. Ovaj zakon je jedan od 14 prioriteta za približavanje BiH Evropskoj uniji.
Kako bi postigli uravnotežen spolni i etnički sastav Vijeća, žrijebom će se prije objavljivanja javnog poziva odrediti institucije iz kojih će se izborom članova Vijeća osigurati etnička i spolna zastupljenost. Planirano je da se postupak žrijebanja regulira pravilnikom koji donosi Vijeće na prijedlog komisije u čijem sastavu sudjeluju predstavnici VSTV-a i Ministarstva pravde BiH.
Safet Softić. Foto: N1
Ovaj tekst zakona je u maju bio na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamenta, ali nije usvojen zbog većine glasova protiv. Delegati koji su oborili zakon bili su Šefik Džaferović, Dženan Đonlagić, Zlatko Miletić, Safet Softić, Kemal Ademović, Želimir Nešković, Džemal Smajić i Nenad Vuković.
Delegat Safet Softić za Detektor objašnjava da zakon nije podržao jer u njemu nisu sadržani prijedlozi relevantnih institucija i organizacija.
“Nisu uvažene primjedbe Venecijanske komisije, nije uvaženo oko 40 primjedbi VSTV-a i treće što smo imali zamjerku o prijedlogu zakona jeste što se dodatno pojačava etnički kriterij prilikom formiranja komisija VSTV-a i prilikom izbora jednog člana VSTV-a”, kaže Softić.
On objašnjava da je zakon predvidio da se jedan član VSTV-a kandiduje ispred državnih organa, što pojačava etničke kriterije.
Nacrtom je definisano da su sudije i tužioci dužni dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog ili vanbračnog partnera, roditelje i djecu, kao i za druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu, a dodatne provjere će vršiti Odjel za provođenje postupka.
“Glavna zamjerka što uvijek stoji jesu predviđene sankcije nosiocima pravosudnih funkcija koje nisu odvraćajuće, također, odjel koji je trebao da služi za provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija, vidimo da to i u praksi djeluje malo teže nego što je zamišljeno”, kazao je Ožegović komentarišući trenutni zakon.
VSTV je u novembru 2023., usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta, praktično formirao novi odjel za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije – što je predviđeno i ranijim izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, ali se na početak rada odjela čekalo do 2. juna, godinu i po dana od osnivanja, o čemu je Detektor ranije pisao, u kojem periodu nije bilo provjere.
Podatke o tome koje zakone su parlamenti, skupštine i vlade usvojili ili oborili, možete pogledati na stranci Odgovorno.st, u rubrici u kojoj su dostupne sve institucije na državnom i entitetskom nivou koje odlučuju o zakonima važim za evropski put BiH.
Tri domaće nevladine organizacije – Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Transparency International u BiH i “Zašto ne” – na platformi Odgovorno.st mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti, radu javnih funkcionera i nepravilnostima. Ova platforma građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na izborima.
Šemsudin Mehmedović. Foto: Detektor
SNSD koči usvajanje Zakona o Sudu BiH
Na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta u maju ove godine bio je Zakon o sudu BiH, koji nije dobio podršku. Protiv su glasali skoro svi, izuzev Predraga Kožula i Darijana Filipovića, koji su bili suzdržani, i Marinka Čavare, koji nije glasao.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović objašnjava da zakon nije podržao zbog nadležnosti koje on propisuje u tekstu, koji treba doradu.
“Sporna je bila, prije svega, procedura koja je trebala da bude ‘uzmi ili ostavi’. Smatram da predloženi nacrt ima dosta nedosljednosti i bilo bi ga teško provoditi u praksi, i tražio sam da ide u redovnu proceduru, da se popravi što se popraviti može”, kazao je.
Dodao je da lokacija sjedištva ovog suda ne bi trebala biti izvan drugih državnih pravosudnih institucija, te se ne slaže s prijedlogom da bude na Palama.
Zastupnik Jasmin Imamović kaže da postoji politički dogovor oko lokacije sjedišta, koji je uslijedio nakon sjednice u maju, objašnjavajući da je on lično podržao prijedlog zakona zastupnika Predraga Kojovića, koji smatra dobrim.
“Mi smo, na bazi prvih diskusija, glasali protiv hitne procedure, jer ona onemogućava amandmane i doradu”, objasnio je razloge glasanja protiv zakona u maju.
Već u junu ove godine su na konferenciji “Zakon o Sudu BiH: Izazovi institucionalnog nametanja i odbrana ustavnog poretka Republike Srpske”, održanoj u zgradi Vlade RS-a, Milorad Dodik i Radovan Višković poručili da je zakon štetan za RS i da delegati SNSD-a i njihovi koalicioni partneri u Parlamentu neće dati podršku tom zakonu.
Izvršni direktor Udruženja “Vaša prava” Emir Prcanović objašnjava da su problem napravile i tri verzije Zakona o sudu koje su došle pred parlamentarce – jedna od Ministarstva pravde, te dvije od zastupnika.
“Te tri verzije su ostale zapreka samom sebi, prije svega Parlament treba da odluči koju verziju će uzeti kao validnu i o kojoj će raspravljati, mada bi, po meni, bilo svrsishodnije da su se prije kroz komisije našli sa predlagačima i usvojili tekst po dogovoru”, kazao je.
Prcanović je rekao da je ključna poruka ispred organizacija civilnog društva da se zakon mora donijeti uvažavajući pravni sistem BiH, te kako bi se u konačnici razdvojio sistem žalbenog odlučivanja, a da cijeli proces mora biti transparentan, što do sada nije bio slučaj.
“Mi živimo u društvu u kojem je odsustvo dijaloga svake vrste naša svakodnevnica, ne želi se dati prostor ljudima koji se bave tom problematikom kako bi unaprijedili položaj građana BiH”, poručio je.
Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja “Vaša prava”. Foto: BIRN BiH
U martu prošle godine Predstavnički dom Parlamenta je usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, nakon čega ga je usvojio i Dom naroda.
Njime se nosiocima javne funkcije zabranjuje obavljanje više od jedne javne funkcije na bilo kojem nivou vlasti. Prema odredbama ovog zakona, javni funkcioneri su dužni podnijeti ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija i poslova, najkasnije u roku od osam dana nakon preuzimanja javne funkcije.
Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH ranije su činili parlamentarci, odnosno politički predloženi predstavnici. Ta praksa je promijenjena stupanjem na snagu ovog zakona kojim se reguliše da komisiju čini sedam članova imenovanih na osnovu kompetencija, ugleda i stručnosti.
“Iako je komisija formirana, ona se trenutno bavi više samom sobom nego sukobom interesa, kao daju neka mišljenja, koja, ruku na srce, nisu obavezujuća”, kazao je Ožegović.
On je objasnio da trenutna komisija ne sankcioniše za utvrđeno kršenje zakona i da odgovornost prebacuju na Vijeće ministara.
Detektor je ranije pisao o problemu rada ove komisije, odnosno o sukobu interesa u slučaju Marije Ćosić, koja obavlja funkciju šefice kabineta i savjetnice državnog poslanika Marinka Čavare dok je u isto vrijeme i općinska vijećnica u Busovači.
Transparency International u BiH je, nakon pisanja Detektora o “slučaju Ćosić”, podnio prijavu zbog sumnje u sukob interesa komisiji, čije očitovanje niti kažnjavanje zbog otežanog rada ne očekuju ubrzo.
Osim ovog zakona, Dom naroda nije usvojio nijedan drugi antikoruptivni zakon od 2024. godine do danas, zbog odgađanja sjednica, nedostatka kvoruma ili blokada nekog od naroda u Domu.
U maju je Predstavnički dom Parlamenta usvojio Zakon o javnim nabavkama, koji su svi prisutni zastupnici podržali. Ovaj zakon se nije našao na dnevnom redu Doma naroda do danas.
Parlament Federacije. Foto: Parlament Federacije
Entitetski zakoni bez pomaka i unapređenja
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je početkom ove godine Nacrt zakona o zaštiti prijavilaca nepravilnosti, s prijedlogom da se ovaj tekst koristi za izradu prijedloga zakona i da se provede javna rasparava. Javna rasprava je bila otvorena za javnost do maja ove godine.
Ovim zakonom se uređuje zaštita zviždača u Federaciji, postupci prijave nepravilnosti, opseg zaštite, postupci zaštite prava, ali i obaveze prijavitelja. Kako je navedeno tokom javne rasprave, njime se djelimično preuzima Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Evropske unije.
Zakonom je sadržan član o zaštiti ličnih podataka prijavilaca nepravilnosti, propisane su kaznene odredbe za pravna i fizička lica, kao i za fizičke osobe koje prijavljuju ili javno razotkrivaju lažne informacije.
Zakon o zaštiti zviždača postoji od 2014. godine na nivou BiH, ali obuhvata samo uposlenike državnih institucija. Zakon su usvojili i parlamenti Republike Srpske i Brčko distrikta, ali na federalni se još uvijek čeka.
Transparency International je najviše prijava zbog sumnje u korupciju dobio iz entiteta Federacije, u kojem su naveli da ne postoji zakonsko rješenje za zaštitu prijavilaca.
“Izuzetak predstavlja Kanton Sarajevo, koji je 2023. donio svoj zakon, usljed čega je šest lica dobilo status zaštićenog prijavitelja korupcije, od ukupno osam primljenih zahtjeva, što ostale građane ovog entiteta stavlja u diskriminatoran položaj”, naveli su ranije iz ove organizacije u povodu obilježavanja Svjetskog dana zviždača.
Federalni parlament nije usvojio više nijedan od antikoruptivnih zakona, od početka 2024. godine do danas.
Tegeltija, Dodik i Cvijanović na sjednici Narodne skupštine. Foto: Detektor
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nekoliko zakona za koje je opozicija uglavnom glasala protiv i koje su stručnjaci kritikovali.
Krajem prošle godine Narodna skupština je usvojila Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, po hitnom postupku. Ovaj zakon nisu podržali zastupnici Vukota Govedarica, Darko Berjan, Dragomir Vasić, Đorđe Vučinić, Zagorka Grahovac, Milan Kasapović, Milan Savanović, Mirjana Orašanin, Nebojša Vukanović, Nedeljko Glamočak, Ognjen Bodiroga, Pero Đurić i Tomica Stojanović.
U maju ove godine, Narodna skupština je usvojila i Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija, što su organizacije civilnog društva ocijenile kao stvaranje paralelnog sistema i otvaranje prostora za korupciju.
“To će omogućiti izvlačenje javnog novca u stranačke kase preko privilegovanih privatnih preduzeća, dok će sa druge strane teško pogoditi sve stranke koje nemaju kontrolu nad javnim resursima”, naveo je Transparency International u BiH.
Zakon je uslijedio kao odgovor na odluku visokog predstavnika kojom se obustavljaju isplate iz budžeta Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj.
Iz Transparencyja su nakon usvajanja zakona naveli da se njime, za razliku od važećeg zakona BiH, ne predviđaju nikakve zabrane doniranja stranaka za firme koje posluju sa državom, što “praktično znači legalizaciju korupcije i svojevrsnog reketa”.
Narodna skupština je nakon presude bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a.
Nebojša Vukanović. Foto: Detektor
Njih je u skupštinskoj proceduri dio opozicije pokušao oboriti. Nebojša Vukanović, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, za Detektor kaže da su zakoni usvojeni u NSRS-u unazadili prije svega ljudska prava, ali i borbu protiv korupcije.
“Milorad Dodik je uspio da vrati RS decenijama unazad i stanje je mnogo gore nego u vrijeme komunizma, oni sistematski rade na zarobljavanju institucija, na kršenju ljudskih prava, na gušenju slobode govora”, kazao je on.
Vukanović je rekao da svi usvojeni zakoni ograničavaju slobode i ljudska prava zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, objašnjavajući ih kao potrebu vlasti za kontrolisanjem društva.
“Narodna skupština je uništena, potpuno ponižena, sjetite se koliko je bilo odluka, od toga da neće biti izbora, pa izađe Dodik na izbore i prijavljuje kandidata, pa kažu da će imati agenciju za lijekove, pa je nema”, objasnio je.
Rekao je da posljedice kriminalizacije klevete osjećaju on i njegovi saradnici, koje zatrpavaju tužbama kako bi se umorili od političkog učešća i prestali kritikovati procese koji se dešavaju.
Ove zakone je Ustavni sud proglasio neustavnim, a organizacije civilnog društva ukazale da smanjuju ljudska prava i slobode, te uvode represivne mjere u društvu.
Tri domaće nevladine organizacije – Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Transparency International u BiH i “Zašto ne” – na platformi Odgovorno.st mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti, radu javnih funkcionera i nepravilnostima. Ova platforma građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na izborima.
