Marija Ćosić šefica je kabineta i savjetnica Marinka Čavare u Državnom parlamentu, ali u isto vrijeme ona je i općinska vijećnica u Busovači. Prema novom Zakonu o sukobu interesa na državnom nivou, to je jasno duplanje dvije javne funkcije i sukob interesa. Ali ona nikada nije kažnjena niti razriješena jedne od dužnosti jer Komisija od početka svog rada za odlučivanje o sukobu interesa osam mjeseci čeka na podzakonske akte u Vijeću ministara BiH kako bi mogla početi odlučivati.
Dok je bila imenovana za savjetnicu predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, Ćosić je kandidovana i za vijećnicu ispred HDZ-a u Općinskom vijeću Busovača, gdje je u oktobru 2024. godine i osvojila mandat.
“S obzirom na novi zakon o sprečavanju sukoba interesa koji je usvojen prošle godine, može se smatrati da ovdje postoji sukob, odnosno nespojivost, jer zakon zabranjuje obavljanje dvije ili više javnih funkcija”, objašnjava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.
Ćosić je novinarima Detektora na poziv za razgovor o obavljanju više funkcija rekla da trenutno nije u prilici razgovarati te predložila drugi termin, na koji se nikada nije javila niti odgovorila na poruke.
Njen šef Čavara također nije odgovarao na pozive i poruke novinara Detektora.
Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu u martu 2024. godine, nosiocima javne funkcije zabranjuje se obavljanje više od jedne javne funkcije na bilo kojem nivou vlasti.
Prema odredbama novog zakona, javni funkcioneri su dužni podnijeti ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija i poslova najkasnije u roku od osam dana nakon preuzimanja javne funkcije. Ćosić to nije uradila, kao ni njen kolega Josip Mravak.
Ranije je njihov stranački šef Dragan Čović nekoliko godina bio u sukobu interesa, ali nije kažnjen jer je bio blokiran rad državne komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Zbog takvih propusta je usvojen novi zakon o sukobu interesa, koji se smatra jednim od važnih na evropskom putu BiH, ali duže od godinu od usvajanja on se još uvijek ne primjenjuje.
Duže od pola godine u sukobu interesa bio i bivši Čavarin savjetnik
Marinko Čavara, Marija Ćosić i Josip Mravak U Vatikanu. Foto: Facebook arhiva Marije Ćosić
Josip Mravak također je općinski vijećnik u Busovači od 2024 godine. On je, odlukom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, imenovan za savjetnika Čavare u julu 2023. godine. S te pozicije je razriješen tek u maju ove godine. U sukobu interesa je bio od preuzimanja mandata za općinskog vijećnika – duže od pola godine.
On je za Detektor kazao da je predao zahtjev za razrješenje s pozicije savjetnika jer je dobio drugi posao, a ne zbog pozicije općinskog vijećnika.
“Što se mene osobno tiče, došlo je do promjene posla. Promijenio posao, tražio da se razriješim dužnosti, i to je to”, rekao je bivši Čavarin savjetnik.
Mravak je potvrdio da je i novi posao u javnoj službi, ali nije htio otkriti koji je to posao.
“Sve je sukladno zakonu, tako da sve je to, samo sam postupao po zakonu – dobio posao i tražio razrješenje”, kazao je.
Komisija za utvrđivanje sukoba interesa je dužna da naloži prestanak obavljanja jedne od funkcija ukoliko utvrdi da je došlo do dupliranja funkcija i sukoba interesa.
Predsjedavajući Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH Dženan Šečerbajtarević za Detektor objašnjava da nije upoznat da su dobili prijavu protiv Ćosić i da ne raspolaže pojedinačnim informacijama, ali da u toku svog mandata sankcije nisu izricali.
“Sankcije nismo izricali još, u izradi su podzakonski akti koje treba da usvoji Vijeće ministara, ali dali smo više mišljenja po upitima nosilaca funkcija na koje se odnosi zakon, na eventualno njihov sukob interesa. U nekom narednom periodu vjerovatno će se krenuti, nakon usvajanja podzakonskih propisa, na izricanje sankcije”, rekao je.
Ukoliko dođe do povrede zakona, Komisija može nosiocu javne funkcije izreći opomenu, novčanu kaznu u iznosu od 1.000 do 20.000 maraka, inicijativu za razrješenje dužnosti i poziv za podnošenje ostavke.
Tek dio prijava bude potvrđen kao sukob interesa, kazao je Ožegović, čija organizacija prijavljuje i prati kazne za sukob interesa.
“To je svaki drugi slučaj jer zakon ne predviđa sve moguće situacije kao sukob interesa ili kao nespojive. A od broja prijavljenih slučajeva, tek za oko trećinu dobijemo povratne informacije kojima se sankcioniše sukob interesa”, rekao je Ožegović.
Pojasnio je da trećina slučajeva od polovine prijavljenih bude procesuirana.
Lična finansijska korist
Josip Mravak. Foto: HDZ BiH
Detektoru su iz Parlamentarne skupštine BiH potvrdili da je Marija Ćosić imenovana za šeficu kabineta i savjetnicu zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Marinka Čavare u decembru 2022. godine i da je i dalje na toj poziciji.
Iz Parlamenta BiH nisu odgovorili koji je tačan iznos primanja Ćosić na mjestu savjetnice Čavare, ali su naveli da savjetnici i šefovi kabineta na ovoj poziciji imaju koeficijent plate 4,50 – što u zakonskom proračunu s osnovnom platom čini nešto više iznad 2.700 maraka. U ovaj iznos se ne ubrajaju dodaci na platu, prevoz, topli obrok, odvojeni život i druge nagrade propisane zakonom, koje zajedno mogu iznositi i više od 1.000 maraka.
Sličan iznos primao je i njen kolega Mravak dok je obavljao poziciju Čavarinog savjetnika. Čavara je od 2022. godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog odbijanja da imenuje dvoje sudija Ustavnog suda Federacije. On od 1. augusta obavlja funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Kao općinski vijećnici u Busovači, Ćosić i Mravak primaju naknadu u iznosu od trećine prosječne mjesečne plate zaposlenika u Federaciji koja je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u maju 2025. iznosila 1.590 maraka. Uz trećinu prosječne plate, vijećnici primaju i naknade od 50 maraka za svaku održanu sjednicu, kao i 150 naknade za rad u općinskim izbornim komisijama.
Sukob interesa je zakonom zabranjen jer može doći do finansijske koristi za pojedince, kao u slučaju Ćosić, objašnjava Ožegović, ali i do drugih oblika nepravilnosti.
“Prvi problemi su neobjektivnost u vršenju jedne od funkcija ili više ukoliko se nalazi, drugi je eventualno pribavljanje materijalne ili druge koristi za sebe ili za povezana lica, a treći je nanošenje štete javnom organu u koje je lice izabrano ili imenovano u smislu da ne postupa objektivno u vršenju svoje funkcije”, kazao je Ožegović.
Prema odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim je regulisana nespojivost dužnosti izabranog člana tijela vlasti kojem mandat dodjeljuje Centralna izborna komisija (CIK), propisano je da jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost.
Iz CIK-a su naveli da postupaju u svakom konkretnom slučaju po prijavi za sumnju u sukob interesa, čime utvrđuju činjenice, vrše ocjenu i eventualno pokreću postupak utvrđivanja odgovornosti za kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.
Neefikasan rad Komisije uprkos izmjeni imenovanja
Ulaz u zgradu Vijeća ministara i Parlamenta BiH, ilustracija. Foto: Detektor
Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH ranije su činili parlamentarci, odnosno politički predloženi predstavnici. Ta praksa je promijenjena stupanjem na snagu novog zakona u martu prošle godine, kojim se reguliše da Komisiju čini sedam članova imenovanih na osnovu kompetencija, ugleda i stručnosti.
Ožegović objašnjava da bi ovakvo imenovanje trebalo omogućiti efikasniji rad.
“To bi trebalo da doprinese, kako je zamišljeno, nekoj nezavisnosti jer ukoliko bi se članovi Komisije, kao i prethodno, birali samo iz redova parlamentaraca, kao što je dokazano bilo pod političkim uticajem, donosili bi ili političke odluke ili bi ih donosili pod opstrukcijama”, objašnjava Ožegović.
Centar za istraživačko novinarstvo je 2018. godine otkrio da je predsjednik HDZ-a Dragan Čović u sukobu interesa, ali on je kažnjen tek 2021. godine jer je u međuvremenu bio blokiran rad Komisije zbog nedostatka kvoruma. Takve mogućnosti blokade i zastoja trebale su biti riješene novim zakonom.
Ali Ožegović, uprkos izmjeni izbora članova, ne vidi rezultate rada nove komisije.
“S obzirom na to da je zakon donesen još prije više od godinu dana, mi još uvijek nemamo odluke o Komisiji”, kaže on i dodaje da očekuje da se takav rad otkoči i uspostavi normalno funkcionisanje.
U novi sastav Komisije za odlučivanje o sukobu interesa nakon javnog poziva krajem prošle godine izabrani su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
Predsjedavajući Komisije, Šečerbajtarević, navodi da su od formiranja nove komisije preuzeli sve prijave koje su pristigle ranijem sazivu i da vode računa da ne dođe do zastare.
“Nove pristižu, sve što pristiže ode u odjel koji funkcioniše unutar Agencije za prevenciju korupcije, ona prikuplja podatke, vrši provjere, a Komisiji će biti dostavljene na razmatranje čim se podzakonski akti usvoje”, objasnio je.
Prema odredbama zakona koji reguliše način rada i odlučivanja, Komisija je dužna održati najmanje jednu sjednicu mjesečno. Do sada je Komisija poštovala te odredbe.
“Otkako je formirana Komisija, devet sjednica – dvije su bile u 2024. godini i sedam sjednica je bilo u 2025.”, objasnio je Šečerbajratević.
Prema izvještaju o radu Komisije, od dvije sjednice iz 2024. jedna je bila konstituirajuća. Na drugoj su ih članovi ranije komisije usmeno informisali o pokrenutim postupcima, te u međuvremenu zaprimljenim zahtjevima i prijavama za sukob interesa. Podaci o radu tokom 2025. godine nisu još uvijek javno dostupni.
Ožegović navodi da ni raniji sazivi Komisije nisu donosili odluke i da nije bilo uspostavljeno njeno funkcionisanje.
U izvještajima o radu, Komisija je upozoravala na izostanak kvoruma i nemogućnost rada ukoliko se ne pojavi jedan od članova iz reda hrvatskog ili srpskog naroda.
“Mi imamo neke prijave koje su na čekanju već pune tri godine, tako da ukoliko se otkoči rad ove, očekujemo da se i to ubrza”, kazao je Ožegović.