Direktorica Transparencyja Ivana Korajlić rekla je da, iako je u 2023. godini ostvaren određeni napredak, u 2024. je primjetan pad broja prijava za slučajeve korupcije, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i osuđujućih presuda.
Korajlić je istakla da je primjetan pad broja podignutih optužnica za slučajeve korupcije, ali i visoke korupcije, a doneseno je tek 12 pravosnažnih presuda.
Tokom konferencije o stanju u pravosuđu i usvojenom Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) predstavljeni su novi nalazi na online platformi “Indeks pravosuđa”, koja sadrži rezultate indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava u BiH, te informacije o predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, govoreći o platformi “Indeks pravosuđa”, kazao je da su zabilježena određena poboljšanja u odnosu na period od prije dvije godine, ali je i dalje u velikoj mjeri ograničen pristup informacijama s ročišta, djelovanju sudova i tužilaštava prema javnosti, odnosu prema medijima.
“Poražavajuće je da je skoro 40 posto sudova u BiH ignorisalo medijske upite koje je Balkanska istraživačka mreža BiH slala. To govori da zaista imamo veliki broj sudova koji negdje ne rade ni po pravilima, ni po onome što VSTV BiH nalaže u smislu transparentnosti”, rekao je Džidić i dodao da oko 25 posto sudova odbija da dostavlja presude, čak i konačne presude ili anonimizirane.
Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić kazao je da je primjetno blago poboljšanje, ali da i dalje 40 posto sudova ignoriše medijske upite koje je BIRN BiH slao, ne pozivajući se na zakon.
“Sada nam bar objasnite zašto ste odbili naš zahtjev. Ne dobijamo fotografije ni videosnimke sa suđenja. Problem koji imamo jeste da postoji 45 posto tužilaštava koja odbijaju dostaviti podatke medijima”, naveo je Mujkić.
Rekao je da je dio sudova slao odgovore u kojima navode da nisu imali predmete korupcije u posljednjih godinu dana te zbog toga ne mogu dostaviti tražene podatke. Pozvao je institucije na veću transparentnost tokom kriznih situacija.
“U posljednjih nekoliko sedmica imamo apsolutnu zatvorenost pravosudnih i policijskih institucija. Ne dobijamo na vrijeme odgovore, a vidjeli ste da igra ulogu da li ćemo prenijeti javnosti informaciju i kakva će ona biti. Može napraviti razliku između toga da javnost bude uznemirena ili da se dobije tačna informacija”, kazao je Mujkić.
Predsjednik VSTV-a BiH Sanin Bogunić rekao je da su tek jučer dobili usvojeni tekst Nacrta zakona o VSTV-u BiH koji je u Vijeću ministara usvojen 4. marta.
“Generalno sam zadovoljan propisom. Došli smo do dokumenta koji je poprilično obiman. Ministarstvo je uvažilo određene prijedloge Vijeća, ali određena rješenja moramo skupa tražiti”, kazao je Bogunić.
Složio se s mišljenjem Venecijanske komisije da bi kidanje etničkog ključa pri izboru članova Vijeća trebalo biti jedan od glavnih ciljeva novog zakona o VSTV-u. Pozvao je na amandmansko djelovanje kada zakon bude u parlamentarnoj proceduri.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić rekao je da Tužilaštvo BiH nema probleme kada je u pitanju rješavanje predmeta korupcije i visoke korupcije.
“Javnost sigurno neće nikad biti zadovoljna postignutim rezultatima. Mi smo se prije bavili statistikom i bili smo zadovoljni brojkama. Ono što Tužilaštvo sada radi mislim da se ne može ignorisati. Došli smo do činjenice da nema nedodirljivih, ali neću nabrajati konkretne predmete”, kazao je Kajganić.
Podsjetio je da je procesuiran bivši ministar sigurnosti Selmo Cikotić, smijenjeni ministar Nenad Nešić u pritvoru, a da je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.
“Očekivanja da javno vodimo istrage, od javnosti i medija, to zaista nije moguće. Naš stav je da tužioci ne komentarišu ničije odluke, prvenstveno političara ili nekih drugih lica”, rekao je Kajganić govoreći o transparentnosti rada Tužilaštva BiH i medijskih upita u vezi s posljednjim dešavanjima.