Broj članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) povećan je s 15 na 20, Nacrtom zakona o VSTV-u koji su nedavno usvojili državni ministri nakon rasprave da li bi taj broj trebao biti i veći.
Ali više rasprave od broja članova vođeno je o načinu njihovog biranja i važnosti njihove stručnosti i etničke pripadnosti.
Prema tekstu koji je objavljen javno prije mjesec dana, niz rješenja predviđen je u internim dokumentima Vijeća a ne u samom zakonu, ali još uvijek nije jasno koji su tačno tekst usvojili državni ministra.
Davor Bunoza, državni ministar pravde, potvrdio je za Detektor da je objavljena verzija pretrpjela određene izmjene, ali nije do kraja precizirao koje.
“Zakon je izmijenjen. Još se radi na njemu u smislu ugrađivanja komentara Ureda za zakonodavstvo“, kaže Bunoza.
Detektor je ranije pisao da je Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt zakona o VSTV-u BiH, čiji sadržaj nije poznat javnosti. Na jednoj od sjednica, Vijeće je usvojilo zaključak da će Ministarstvu pravde BiH uputiti prijedloge za dopunu Nacrta zakona, ali nije poznato da li su u Nacrt uvršteni prijedlozi VSTV-a.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić za Detektor je tada rekao da u ovom trenutku nema informacije o tome koja verzija Nacrta je usvojena. Bogunić kaže da očekuje da u parlamentarnoj proceduri bude amandmanskog djelovanja.
“Mi ćemo se i dalje boriti i ukazivati sve u cilju da dobijemo što kvalitetniji propis”, rekao je Bogunić.
Bunoza je ranije za Detektor pojasnio da je cilj bio da uključi čitavu BiH, budući da neki gradovi ili regije zbog preglasavanja nikada nisu imali predstavnike u VSTV-u.
Nacrtom zakona je definisano da sastav Vijeća u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola.
Sastanak članova Predsjedništva VSTV-a BiH s Davorom Bunozom, ministrom pravde BiH. Foto: VSTV BiH
Bunoza kaže da su krajem jula prošle godine od Venecijanske komisije dobili više od 40 stranica komentara i sugestija na Nacrt zakona koji su uputili u maju mjesecu. Navodi da su su dobili općenite smjernice, nakon čega su predstavnici VSTV-a s drugim međunarodnim organizacijama radili na njihovoj primjeni u Nacrt zakona, kao i da su u izradu uključene bile i nevladine organizacije.
“Mi smo zakon koji se radi deset godina uradili za godinu dana. Sporno je samo na koji način će se ta nacionalna struktura implementirati. Venecijanska komisija je rekla napravite tijelo VSTV-a koje će se temeljiti na stručnosti, prije svega, ali poštujući sve razlike u BiH – spolne, etničke i regionalne. I to je ono što ja želim izvršiti“, rekao je Bunoza u januaru tokom razgovora za Detektor.
Od 20 planiranih članova Vijeća, osam se bira iz reda sudija – po jedan sudija iz Suda BiH, Apelacionog ili osnovnog Suda Brčko distrikta, Vrhovnog suda Federacije, te po jedan iz kantonalnog i općinskog suda Federacije.
U VSTV se bira po jedan sudija iz Vrhovnog suda Republike Srpske, okružnog ili Višeg privrednog suda RS-a, te osnovnog suda ili okružnog privrednog suda iz RS-a.
Osam članova se bira i iz reda tužilaca –Tužilaštva BiH, Tužilaštva Brčko distrikta, Federalnog tužilaštva, po dva tužioca kantonalnih tužilaštava Federacije i okružnih tužilaštava RS-a, te jedan tužilac Republičkog tužilaštva RS-a.
Jednog člana imenuje Vijeće ministara BiH na prijedlog ministra pravde, jednog Parlamentarna skupština BiH, te po jednog člana advokatske komore entiteta. Predstavnici entitetskih ministarstava pravde predlažu po jednog predstavnika koje će imenovati vlade i parlamenti entiteta.
Kako bi postigli spolni i etnički sastav Vijeća, žrijebom će se prije objavljivanja javnog poziva odrediti institucije iz kojih će se izborom članova Vijeća osigurati etnička i spolna zastupljenost. Planirano je da se postupak žrijebanja regulira pravilnikom koji donosi Vijeće na prijedlog komisije u čijem sastavu paritetno sudjeluju predstavnici VSTV-a i Ministarstva pravde BiH. Bunoza je potvrdio da ovo ostaje u Nacrtu.
Iz Stalne komisije za legislativu VSTV-a na posljednjoj sjednici su rekli da još uvijek nije postignuta saglasnost o pravilima o postizanju minimalnih standarda etničke i spolne zastupljenosti u VSTV-u, kao i da se Vijeće ranije izjasnilo da nije adekvatan prijedlog da se ovo pitanje riješi metodom žrijebanja.
Iz organizacije Transparency International (TI), koji su tokom jeseni bili uključeni u rad na ovome zakonu, smatraju da na ovaj način etnički kriterij postaje dominantan pri izboru kandidata, čime se umanjuje značaj stručnosti i integriteta, te da bi optimalno rješenje bilo zadržati navedeni princip samo u smislu osiguranja minimalne etničke zastupljenosti.
“U ovom novom nacrtu imamo odredbe koje ništa ne mijenjaju. Suštinski u pogledu toga opet se zadržava situacija po kojoj se određuje specifično etnička raspodjela, čak se pravi neka vrsta – ne regionalne, nego raspodjele da kandidati ne mogu biti iz istih kantona, iz istih nadležnosti okružnih sudova i slično. Opet ostavljaju odredbe koje determinišu u startu etničku pripadnost za određene pozicije, a s time smo znali kako se manipuliše u prethodnom periodu. I tim procesom žrijebanja da se i sve praktično se unaprijed odredi ko će biti imenovan s kojeg nivoa kao član Vijeća“, ističe Ivana Korajlić, direktorica TI-a u BiH.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala u BiH. Foto: Detektor
Bunoza podsjeća da su u augustu 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, kojima je propisano sudsko preispitivanje odluka o izboru članova Vijeća. Navodi da ranije nije bilo mogućnosti žalbe na odluku vijeća.
“U biti ono što smo usvojili u osmom mjesecu je sada ugrađeno u zakon. Nedavno je bila jedna odluka Suda BiH koji je poništio imenovanje zbog sukoba interesa. To je najbolji dokaz da se zakon primjenjuje i to je najvažniji dio reforme pravosuđa. VSTV više nije toliko moćan da sam donosi odluke, već Sud može te odluke preispitivati. Dok Sud BiH ne odluči, kompletan proces staje“, ističe Bunoza.
Emir Prcanović, direktor nevladine organizacije Vaša prava, zamjera što su nevladine organizacije i profesionalna zajednica godinu dana bile isključene iz procesa rada na zakonu bez ikakve mogućnosti da utiču na sadržaj.
“Broj članova vijeća bi trebao da bude neparan. Pogotovo ako se imenuju sudije i tužioci s različitih nivoa vlasti, pa Vijeće ministara na prijedlog ministra pravde imenuje, pa advokati… Trebao bi da bude neparan broj članova – da se da mogućnost da u slučaju nekih problema može raditi i odluke donositi“, kaže Prcanović.
Postupak kandidovanja i izbora članova Vijeća, u skladu s ovim zakonom, provodi se pravilnikom koji donosi Vijeće. Član Vijeća bira se na mandat od pet godina i ne može biti ponovo izabran na uzastopni mandat. Osoba može biti izabrana za člana Vijeća najviše dva puta. Ako članu Vijeća mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo mjesto, do isteka započetog mandata, bira se drugi član.
“Zakonom je trebalo predvidjeti da njegovim stupanjem na snagu prestaju mandati sadašnjih članova, te da će se izvršiti izbor novih“, smatra Prcanović.
Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo BiH, kaže da Ministarstvo pravde nije ispoštovalo sugestiju Venecijanske komisije da se poveća broj vanpravosudnih članova u Vijeću – koji nisu iz advokatskih komora, pravosuđa i ministarstava, nego ljudi iz civilnog društva i akademija.
“Suština rada VSTV-a i kompozicije Vijeća nije u tome da ima reprezentativnost svih, nego da ima najkvalitetnije predstavnike pravosuđa koji mogu da doprinesu unapređenju cijelog sistema“, ističe Bičakčić.
Ona smatra da je činjenica da zakon predviđa da Ministarstvo pravde donosi podzakonske akte ozbiljno miješanje izvršne u pravosudnu vlast.
“Čim se iz zakona izdvajaju sporni elementi koji će se regulisati pravilnikom, ustvari ostavlja ogroman prostor za manipulaciju. Ako imamo zakon koji je ovako dug i opsežan, ima mnogo članova, što je razrađeno, onda nešto kao što je kompozicija Vijeća da se rješava pravilnikom – ukazuje na kontinuirane žalbe i kritike koje idu upravo u tom smislu definisanja članstva, kako se biraju i ko može biti član, prostor je za to manipulaciju“, mišljenja je Bičakčić.
Davor Bunoza, ministar pravde BiH na sastanku u VSTV-u BiH. Foto: VSTV BiH
Pravilnikom je definisan i postupak izbora članova Vijeća, koji donosi Vijeće, a poslovnikom Vijeća detaljnije regulišu slučajevi u kojima se podrazumijeva postojanje sukoba interesa člana Vijeća, kao i razlozi i postupak za izuzeće člana Vijeća. Vijeće bira predsjednika Vijeća u postupku koji se reguliše poslovnikom.
U zakonu koji je trenutno na snazi, predsjednik Vijeća se bira prostom većinom, a u TI-u smatraju da bi izbor predsjednika Vijeća trebalo odrediti zakonom a ne poslovnikom, kako je planirano Nacrtom.
Iz ove organizacije navode da se time otvara mogućnost da se kroz podzakonske akte vrše izmjene koje mogu uticati na ravnotežu i nezavisnost Vijeća, te da ovakav pristup može dovesti do situacija gdje kriteriji – poput etničke pripadnosti ili roda – postaju ključni faktori pri imenovanju.
U TI-u kažu da bi zakonom trebali biti definisani svi relevantni kriteriji i postupci za imenovanje članova Vijeća, odnosno da se onemogući da etnička i rodna raspodjela budu određene podzakonskim aktima. Smatraju da bi to osiguralo veću pravnu sigurnost, stabilnost i transparentnost, te smanjilo mogućnost na neprimjeren uticaj kroz izmjene podzakonskih akata.
“Još smo i ranije imali preporuke da se ne ostavlja na sam poslovnik i pravilnik toliko stvari da bude definisano, već da se preciziraju zakonom što je više moguće. Sukob interesa članova Vijeća se ostavlja pravilniku, nije uopšte definisan. Masa stvari proceduralnih i suštinskih treba da stoje u zakonu, a predviđene su da se poslovnikom i pravilnikom definišu“, kaže direktorica TI-a Ivana Korajlić i ističe da je potrebno izbjegavati regulisanje važnih pitanja podzakonskim aktima, te iste obuhvatiti zakonskim rješenjima.
Bunoza kaže da je tačno da je pravilnicima i poslovnikom ostavljeno da se definiše dosta stvari, zato što je zakon glomazan i ima 270 članova.
“Nije moguće sve staviti u zakon, imao bi 800 članova. Mi smo postavili određena načela i neke stvari se moraju razraditi“, kaže Bunoza.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je ekspertska grupa ove organizacije – u kojoj su bile sudije, tužioci i bivši članovi VSTV-a, napravila zakonsko rješenje koje je uputila institucijama. Prema tom rješenju, Vijeće je brojalo 19 članova, a u njemu nije bilo advokata ni predstavnika vlasti.
“Predsjednik Vijeća ne bi trebao imati ključnu ulogu, on prvo mora da se bira za člana. Poslovnik je provedbeni akt zakona – kako ćeš rješavati nešto što nije definisano zakonom? Teško je tu regionalizaciju uspostaviti. Sudija treba da predstavlja sudijsku profesiju, a ne regiju“, smatra Šehić.
Nacrtom je definisano da su sudije i tužioci dužni dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima, uključujući i način i vrijeme sticanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog ili vanbračnog partnera, roditelje i djecu, kao i za druga lica s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu, a dodatne provjere će vršiti Odjel za provođenje postupka.
Odjel za provođenje postupka po izvještajima, navodi se u odgovoru za Detektor iz VSTV-a, u fazi je popunjavanja. Za osam radnih mjesta u ovom odjelu pokrenut je postupak zapošljavanja putem javnog konkursa, a konkurs je trenutno u fazi pripreme za polaganje pismenog dijela stručnog ispita. Smatraju da će procedura zapošljavanja biti završena jer “ovisi o faktorima koji su izvan kontrole VSTV-a BiH”.
“U vezi izvještaja o imovini i interesima, Vijeće je na sjednici održanoj u januaru ove godine stavilo van snage ranije zaključke koji se odnose na rokove za dostavljanje izvještaja o imovini i interesima. Novi rok za dostavljanje će biti utvrđen nakon uspostavljanja Odjela za provođenje postupka po izvještajima“, istakli su iz VSTV-a.
Bunoza kaže da su već dobili jedno mišljenje od Venecijanske komisije u julu prošle godine, te ugradili sugestije i dostavili im u novembru, a potom imali sastanak. On je prije usvajanja na Vijeću ministara očekivao još jedno mišljenje Venecijanske komisije.
