Nikšić objavio ugovore o donacijama za obnovu pruge, duže od mjesec od zahtjeva Detektora
Detektor je ranije pisao da Vlada i “Željeznice Federacije” sedmicama odbijaju dostaviti ugovore o donaciji iz kojih je moguće vidjeti vrijednost donacije i rokove, kao i obaveze izvođača i primatelja radova.
Gostujući nedavno u Klix studiju, na pitanje Emele Burdžović, premijer je odgovorio da nije ni znao za upit Detektora te je rekao da ne vidi razlog da se novinarima dokumentacija ne dostavi.
Nakon poziva Detektora na društvenim mrežama da odgovori na upite, Nikšić je na svom Facebook nalogu objavio odgovor i ugovore.
“Ovih dana prenosite poruku u javnosti kako sam odbio dostaviti dokumente u vezi donacije za opravku oštećene trase željezničke pruge na lokaciji Komadinovo vrelo. Kako sam rekao u medijima, ne vidim nikakav razlog da se uskrati pristup javnosti ovim dokumentima”, napisao je Nikšić.
Navodi da se zbog toga informirao šta se desilo sa zahtjevom jer se “stvara lažna slika kako nešto želimo sakriti, a ja zaista mislim da je ovo rijedak primjer korektnog odnosa jedne strane kompanije, još jedne domaće i javnog fakulteta prema Bosni i Hercegovini, koji zaslužuje svaku pohvalu i zahvalnost”.
Istraživačica i urednica Mediacentra Anida Sokol kaže da nije dobra praksa da premijer koristi svoju zvaničnu stranicu na Facebooku kako bi se obračunavao s novinarima.
U ovom slučaju, premijer se direktno obratio novinarki BIRN-a BiH Lejli Memčić te objavio njen broj telefona.
“Ukoliko premijer Nikšić nije zadovoljan novinarskim izvještavanjem, postoje legitimni načini da uputi žalbu, a u ovom slučaju to je putem samoregulatornog mehanizma Vijeća za štampu i online medije”, kaže Sokol.
Nikšić je objavio ugovore s turskom kompanijom “Cengiz”, Građevinskim fakultetom u Sarajevu i firmom “IGH Mostar”.
Ugovor o donaciji s “Cengizom” skopljen je 6. decembra, a uređuje međusobne odnose, prava i obaveze donatora odnosno izvođača i primatelja donacije. U ovom ugovoru nisu navedeni rokovi, kao ni vrijednost radova.
Ugovor o rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge potpisale su “Željeznice” i “Cengiz” 16. decembra, a u njemu su navedene obaveze izvođača i primatelja radova. Rokovi nisu definisani ugovorom već se navodi da će biti definisani dinamičkim planom koji priprema donator. Nikšić nije objavio ovu dokumentaciju.
Troškovi su regulirani na način da je navedeno da je donacija bez naknade i bespovratna, “pa primatelj nije u obavezi da učini bilo kakvu protuuslugu donatoru ili trećem licu, niti je podložna bilo kakvoj financijskoj refundaciji ili pogodnosti za donatora radova”.
Ugovorom “Cengiz” garantira da će izvedeni radovi biti u skladu s propisima i pravilima struke i da nemaju mana koje onemogućavaju ili umanjuju njihovu vrijednost ili njihovu podobnost za redovnu upotrebu.
Vrijednost radova definirana je ugovorima sa “IGH-om Mostar” i Građevinskim fakultetom u Sarajevu. U ugovoru s Fakultetom navedeno je da ugovorene strane neće otkrivati i dozvoliti da se otkrije bilo koji detalj predmeta ugovora ili informacije koje bi mogle da ukažu na sadržaj ugovora.
Nikšić u svojoj objavi navodi da se iz kopije dopisa vidi da je Detektor 19. decembra 2024. godine Vladi Federacije BiH uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama, kao što je navedeno u tekstu.
“Iz vašeg ponovljenog zahtjeva je vidljivo da ste 25. decembra 2024. godine obnovili svoj zahtjev, ovaj put Generalnom sekretarijatu Vlade Federacije jasno navodeći kako ste po vašem prvom zahtjevu od strane Ureda za informisanje upućeni da se obratite na adresu Sekretarijata”, piše Nikšić.
On kaže da je jasno vidljivo kako nijedan od ovih dopisa nije upućen na premijera, ali u prepisci mailom koju je Nikšić objavio, vidljivo je da su zahtjevi poslani i na ured i e-mail adresu premijera.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala kaže da, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama Federacije, ako institucija koja primi zahtjev nije nadležana, dužna je bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od prijema zahtjeva, dostaviti ga drugoj nadležnoj instituciji i o tome pismeno obavijestiti podnositelja zahtjeva.
“I prema Zakonu o upravnom postupku, institucije su dužne podnesak za koji nisu nadležne, a poznato im je ko jeste, proslijediti nadležnom organu i o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva”, kaže on.
Moraju obezbijediti informacije u zakonski predviđenom roku, govori Ožegović.
Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, institucije su dužne pismeno odgovoriti i donijeti rješenje o zahtjevu. Na adresu Detektora do trenutka pisanja teksta nije došao pisani odgovor.
Nikšić je u svojoj objavi navodio i druge razloge zbog kojih nije dostavio odgovor.
“Također vas želim informirati da sam u periodu od 20. decembra 2024. godine do 6. januara 2025. godine bio na bolovanju i odsutan s posla zbog operativnog zahvata, dakle da sam to i htio, nisam vam mogao uskratiti pravo na pristup informacijama. Naravno to ni na koji način ne treba uticati na vaše ‘objektivno i nepristrasno informisanje javnosti’”, navodi dalje Nikšić u objavi.
Prije nego što je Detektor tražio ugovore, novinarka Detektora se javila premijeru 28. novembra, ranije nego što je otišao na bolovanje. Pogledao je poruku i na nju nikad nije odgovorio niti se javljao na pozive.
Nakon povratka s bolovanja i nekoliko sedmica od zahtjeva, novinarka je premijera ponovo pitala o upitima na događaju koji je organiziran drugom prilikom, kada je ponovo ponovljen usmeni zahtjev za odgovorima.
Premijer tvrdi da nikakvog uskraćivanja informacija nije bilo, jer Vlada nije potpisivala pa nije ni bila u posjedu ugovora o donaciji.
“Bez obzira na sve pobrojane činjenice koje ste vi prešutili, pošto sam dao javno obećanje, nije mi bilo teško prikupiti tražene informacije koje dostavljam vama, ali i javnosti na uvid”, kaže on.
Sokol kaže da premijer nastoji istaknuti da nije odgovoran za propust zbog kojeg novinarki na vrijeme nisu dostavljene tražene informacije o donacijama za rekonstrukciju željezničke pruge oštećene tokom poplava u BiH, posebno jer je u to vrijeme bio na bolovanju.
“Podsjećam da premijer Nikšić predvodi Vladu i odgovoran je za njene aktivnosti i postupke. On i Vlada obavezni su proaktivno informisati javnost o svim aktivnostima, posebno onima od velikog javnog interesa, kao što je sanacija željezničke pruge. Dužni su poštovati pravo na slobodan pristup informacijama, koje predstavlja osnovno ljudsko pravo zagarantovano međunarodnim konvencijama i zakonima BiH”, kaže Sokol.
“Umjesto da proaktivno i na vrijeme informiše javnost o aktivnostima i donacijama za rekonstrukciju pruge, premijer se obračunava s novinarima i reaktivno odgovara na novinarske upite, predstavljajući sebe kao heroja – osobu koja se potrudila da dođe do informacija (iako mu je to dužnost) – dok novinarku BIRN-a prikazuje kao neprofesionalnu i neobjektivnu, što apsolutno nije tačno”, smatra Sokol.