Iz Državnog tužilaštva su objasnili da tako rade jer je doneseno obavezujuće uputstvo, pa umjesto odgovaranja na upite čim odgovori budu pripremljeni, Ured za odnose s javnošću čeka petak da pošalje sve odgovore spremljene u toku sedmice.

Takav način komunikacije s novinarima usporit će dodatno dolazak važnih informacija do javnosti, upozorava reporterka televizije Nova BH Vildana Kurtić.

“Pošto radimo na dnevnoj bazi, mi nemamo vremena da čekamo odgovor nikada”, kaže ona i dodaje da je komunikacija novinara s Tužilaštvom BiH sve lošija.

Smatra da u posljednjih nekoliko godina novinari dobijaju isključivo informacije koje Tužilaštvo želi saopćiti, a redovno izostaju pravovremene informacije na upite koje šalju.

“Mi nazovemo Borisa [Grubešića] da vidimo kakve su nam šanse da dobijemo odgovor i onda on nama otprilike kaže dobit ćete ili nećete dobiti. Ja u tom trenutku znam da li imam ili nemam odgovor. Mene ne zanima informacija za tri dana“, kaže Kurtić.

Krovna pravosudna institucija – Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) – ranije je napravila smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, ali one nisu obavezujuće za sudove i tužilaštva. Na osnovu ovog dokumenta, Državno tužilaštvo je pripremilo obavezujuće uputstvo o provedbi smjernica, u kome je odredilo da se odgovori na sve novinarske upite šalju samo petkom poslijepodne.

Iz Tužilaštva nisu odgovorili na dodatna pitanja da li su razmišljali kako će ova praksa uticati na rad medija koji dnevno traže traže informacije o tužilačkim odlukama, podignutim optužnicama i naredbama o obustavljanju istrage. Grubešić objašnjava da se hitne vijesti i informacije objavljuju odmah, kao i aktivnosti u predmetima organizovanog kriminala i korupcije visokog nivoa.

Prema uputstvu, odluke i informacije o predmetima objavljivat će se na internet stranici Tužilaštva, te svakog petka iza 13 sati – kroz saopštenja za javnost u pregledu sedmičnih dešavanja.

Zinaida Đelilović, novinarka portala Žurnal, uputstvo Tužilaštva smatra besmislenim. Ona se nadala da će loša praksa zatvorenosti Tužilaštva prestati odlaskom ranije glavne tužiteljice Gordane Tadić.

“U to vrijeme na novinarske upite nikako nisu odgovarali. Njenom smjenom, ‘za nijansu’ su se otvorili i počeli odgovarati, ali ovo ‘obavezujuće uputstvo’ koje su donijeli je besmisleno“, kaže Đelilović.

Iz VSTV-a objašnjavaju da smjernice na koje se poziva Tužilaštvo BiH ne definišu u kojim rokovima će pravosudne institucije odgovarati na upite ili zahtjeve za pristup informacijama. Pojašnjavaju kako je smjernicama propisano da će pravosudne institucije definisati uređivačku politiku i tijelo koje će biti zaduženo za njihovo provođenje.

Vjera Bjelogrlić iz Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju VSTV-a, koji je pružao podršku radnoj grupi koja je definisala smjernice, kaže da se radi o procjeni i odluci pravosudne institucije, u ovome slučaju Tužilaštva BiH, koje ima pravo da donese jedno ovakvo uputstvo.

Dodaje da su smjernice upućujućeg karaktera te da je cilj da pravosudnim institucijama olakšaju posao, kao i da se ujednači praksa – držeći se principa jasnosti, blagovremenosti i kontinuiteta u objavljivanju.

“Ove su smjernice više u svrhu proaktivne objave, da oni ne čekaju da ih neko pita, nego da sami objave, da vrše procjenu iz dana u dan, balansiranje – šta može biti od interesa za javnost, da se takve informacije objavljuju bez da ih neko pita“, kaže Bjelogrlić.

Davor Obrdalj, novinar Oslobođenja, kaže da su i njegova iskustva loša, ukoliko se ne radi o nekoj akciji Tužilaštva – kada njima odgovara da se informacija što prije prenese na portalima.

“Ja sam u prošlosti, kada sam radio za druge medije, imao situaciju da sam od Tužilaštva tražio konkretnu informaciju koliko je bilo optužnica za ubistva u prošloj godini i da sam na takve konkretne upite dobijao odgovor: ‘Nemamo komentara.’ Nije niko ni tražio komentar, tražio sam konkretne podatke“, kaže Obrdalj koji ističe da Tužilaštvo BiH ne može ili ne želi da prati tempo koji imaju mediji, a to je da dobiju informacije u toku radnog dana.

Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo, za Detektor kaže da u prosjeku dnevno primi pet različitih novinarskih upita, te da na većinu odgovori relativno brzo, odnosno isti dan.

“Na odgovore se čeka ukoliko se traže statistički podaci i predmeti koji iziskuju dužu provjeru. Ukoliko se desi da je upit adresiran ovom tužilaštvu, a koji nije u nadležnosti ove pravosudne institucije, portparol kontaktira novinara kako bi ga eventualno uputio na pravu adresu“, kaže Bavčić.

Ona dodaje da Tužilaštvo s medijima komunicira i u dane vikenda i nakon radnog vremena.

Novinar Fokusa Amil Dučić kaže da vidi razliku u odgovorima Državnog i drugih tužilaštava. Nekada od Tužilaštva BiH nikako ne dobije odgovore.

“I dalje su, nažalost, odgovori isuviše šturi, za razliku, primjerice, od odgovora koje dobijete iz Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva Kantona Sarajevo. Osobe zadužene za odnose s javnošću ovog, kao i Tužilaštva Tuzlanskog kantona, naprimjer, potrude se da novinaru pomognu oko dobijanja informacija i tada kada i sami nailaze na određene prepreke“, kaže Dučić.

On smatra da je pravilo odgovaranja petkom iza 13 sati apsolutno bespotrebno i da otežava rad novinara, te da bi ga trebalo izbrisati iz uputstva.

Organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International tužila je Državno tužilaštvo više puta za nedostavljanje informacija i dobijala upravne sporove, ali ni tada nisu dobijali odgovore koje su tražili, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja.

“Čak smo imali situacije kada smo Tužilaštvu BiH, čisto radi testiranja, tražili informacije koje su već bile dostupne na web-stranici i dobijali smo odgovore da nam ne mogu dostaviti. Očigledno postoji vrlo selektivna politika samog Tužilaštva u smislu toga kakve će i koje informacije će dostaviti i kome. To je posebno problematično, jer očigledno ne postoji isti pristup prema svima“, kaže Korajlić.

Ona smatra da je razumljivo što u nekim slučajevima, gdje se može ugroziti tok postupka ili istrage, Tužilaštvo BiH ne daje informacije.

“Međutim, kada se traže osnovne informacije – da li je pokrenuta istraga, da li je podignuta optužnica ili da se dostavi optužnica, apsolutno nema opravdanja da se to ne dostavi“, kaže Korajlić.