Bez velikih pomaka na putu evropskih integracija: Predstavljen novi Alternativni izvještaj

Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH predstavio je dio izvještaja koji se odnosi na vladavinu prava i kazao da u proteklom periodu nije bilo pretjeranog usvajanja novih zakona u ovoj oblasti, a oni koji su usvojeni, usvojeni su pod velikim pritiskom EU i međunarodne zajednice.

Ukazao je da se, prije svega, misli na izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), te da se nakon usvajanja vidi da u praksi zapravo nema unapređenja u ovoj oblasti, jer još uvijek nije formiran odjel za provjeru izvještaja o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija.

“Vlasti su trebale raditi na novom zakonu o VSTV-u. Radna grupa je radila prilično netransparentno, obzirom na to da je organizacijama koje su željele prisustvovati u ulozi posmatrača to onemogućeno“, rekao je on.

Kanlić je, između ostalog, kazao da je Zakon o sudovima BiH pokazao da institucije u ovom procesu ne žele civilno društvo.

Također je naveo i da je u proteklom periodu vidljivo da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou institucija BiH ne primjenjuje. Komisija po trenutnom zakonu, kako je pojasnio, nije odlučivala o sukobu interesa.

“To nam govori da je u 2024. godini sukob interesa na nivou institucija BiH prolazio nesankcionisan“, rekao je on.

Kanlić je naveo da se u izvještajnom periodu i dalje ne može govoriti o efikasnom procesuiranju korupcije, s obzirom na to da opada broj optužnica i presuda, te još uvijek postoji blaga kaznena politika.

Snježana Ivandić Ninković iz Asocijacije za demokratske inicijative, koja je predstavila dio izvještaja koji se odnosi na demokratiju i funckionisanje institucija, kazala je da je u ovoj oblasti bilo pomaka, ali i kada bi bilo usvajanja zakona, to se desilo po hitnim procedurama, čime je onemogućeno učešće šire zajednice u davanju komentara.

Izmjene i dopune Izbornog zakona, kako je navela, nisu ponudile ništa novo.

“Nije došlo do onoga čemu smo mi težili, da takav jedan zakon ponudi jednu nediskriminatornu politiku prema svim građanima BiH“, kazala je ona.

Ivandić Ninković se osvrnula na Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH, koji je ispustio distrikt Brčko, kao i Zakon u upravnom postupku, te navela da postoji mnogo žalbi i zamjerki na primjenu tog zakona.

Vesna Iliktarević iz Helsinškog parlamenta građana je ukazala da je u izvještajnom periodu primijećen porast nasilja nad ženama, kao i jačanje antirodnih pokreta, posebno u Republici Srpskoj. Što se tiče jačanja ljudskih prava, kako je navela, u ovom entitetu je došlo do nazadovanja, a u Federaciji do stagnacije ili čak određenog nazadovanja, a jedini pomak je u Brčko distriktu.

Ona je rekla da je došlo do represivnih mjera poput rekriminalizacije klevete u RS-u, te Prijedloga zakona o stranim agentima, koji nije usvojen.

“To guši civilno društvo i sužava rad aktivista, aktivistica i branitelja i braniteljica ljudskih prava“, kazala je ona.

Iliktarević je pojasnila da su evidentirani napadi na novinare, a jedini pomak u pravosuđu su kontaktne tačke za prijave napada.

U BiH su, prema njenom mišljenju, prava osoba s invaliditetom, kao i LGBT osoba, suočena sa brojnim izazovima.

Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je predstavio dio izvještaja o tranzicijskoj pravdi u BiH, naglasivši da se vrlo malo toga može predstaviti kao bilo kakav uspjeh.

“Zabilježen je pad broja optužnica, presuda i, generalno govoreći, taj dio procesuiranja ratnih zločina se lagano privodi kraju“, kazao je on.

Ono što je u porastu, prema Džidiću, jeste broj negiranja genocida i ratnih zločina.

“Po usvajanju Rezolucije u UN-u, utrostručeno je negiranje genocida u Srebrenici od strane predstavnika vlasti, institucija, javnih emitera, u poređenju s prethodnom godinom“, rekao je on, navodeći da su podignute tri optužnice za negiranje i slavljene zločinaca, od čega su dvije protiv iste osobe spojene u jedan predmet pred Sudom BiH.

Podaci BIRN-a BiH, kako je pojasnio, pokazuju na porast incidenata povezanih s mržnjom, a problemi s memorijalizacijom ostali su isti.

On je podsjetio na Nacrt strategije za tranzicijsku pravdu, koji nikada nije stavljen na dnevni red, te naveo da je pokrenut postupak ažuriranja te strategije i akcionog plana, ali i da je dosta zabrinjavajuće što nisu uključeni, na bilo koji način, predstavnici civilnog sektora, nevladinih organizacija i udruženja žrtava, preživjelih ili nestalih osoba.

Alen Gudalo, iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, osvrnuo se i na govor mržnje.

“I dalje bilježimo govor mržnje prema povratnicima i ranjivim skupinama generalno u BiH, vidimo trendove koji se ponavljaju iz godine u godinu“, kazao je on.

Također je dodao da BiH i dalje nema tim za cyber napade, što ograničava djelovanje na terenu.

Izvještaj je predstavljen u Sarajevu, u organizaciji Inicijative za monitoring evropskih integracija u BiH, čiji član je i redakcija Detektora.