Izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa
Predstavljanje prvog periodičnog izvještaja o monitoringu predizbornih aktivnosti. Foto: BIRN BiH
Na konferenciji je rečeno i da izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, još uvijek nisu dale rezultat.
Iznoseći rezultate prvog dijela monitoringa za proteklih mjesec dana, Srđan Traljić iz Transparencyja je podsjetio kako je izmjenama Izbornog zakona prepoznat pojam zloupotrebe javnih resursa. Kazao je da su u ovom periodu posmatrali 161 događaj koji su finansirale javne institucije.
“Cilj nam je bio da identifikujemo pojave funkcionerske kampanje, vođenje kampanje na tim javnim događajima, što je zabranjeno zakonom, i primijetili smo negdje oko 1.100 različitih vrsta pojava, dakle nisu sve zabranjene zakonom. One se u najvećoj mjeri odnose na intenziviranje javnih radova”, kazao je Traljić te dodao da su zabilježili i veliki broj slučajeva jednokratnih novčanih davanja.
Kako je pojasnio, Transparency je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) podnio 50 prijava, a do sada je po njihovim prijavama izrečeno 11 sankcija, u iznosu od 43.000 maraka. Dodao je da se te prijave u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju.
“Zabilježili smo negdje oko 350 primjera javnih radova koji su započeti ili završeni u ovom periodu, njihova vrijednost je 139 miliona maraka. U ovih mjesec dana, kroz jednokratna budžetska davanja, različitim kategorijama stanovništva podijeljeno je oko 29 miliona”, izjavio je.
Traljić se osvrnuo na primjer u Nevesinju, gdje je podijeljena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 100 maraka, a u kojem slučaju je CIK dao obrazloženje da su ova sredstva planirana budžetom.
“Po našem mišljenju, ovdje se radi o jednokratnom davanju kojeg nije bilo prethodnih godina. U Banjaluci također imamo jednu kampanju besplatnog javnog prevoza za penzionere, radi se o značajnom budžetskom izdvajanju kojeg nije bilo prethodnih godina”, kazao je Traljić te dodao kako je i ova prijava odbijena uz obrazloženje da je to bilo i prethodnih godina.
Prema izvještaju Transparencyja, CIK je do sada izrekao samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, a koje se odnose na nezakonito korištenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima, još niko nije sankcionisan.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja, navela je da, bez obzira na velika očekivanja koja su svi imali od izmjena Izbornog zakona, postoji problem sa samim načinom na koji se tumače odredbe.
“Kad u svemu ovome pogledate gdje su izrečene sankcije, po kojim predmetima je postupala Centralna izborna komisija, vidimo da je problematičnije šta se objavljuje na društvenim mrežama nego na koji način se raspoređuju javna sredstva u zaista značajnom iznosu”, navela je.
Izjavila je kako je Transparency svih ranijih godina pred izbore upozoravao na praksu gdje se javnim sredstvima kupuje podrška birača te da su građani konačno dobili odredbe koje govore da bi ova praksa trebala biti zabranjena.
“Mi i dalje vidimo da CIK odbija i ne želi da sankcioniše ovakvu vrstu ponašanja, u tom smislu će onda sve ove izmjene Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa, ispasti besmislene, odnosno neće dati nikakve efekte ukoliko ćemo se samo fokusirati na to šta je ko objavio na Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži”, zaključila je.
U izvještaju Transparencyja stoji kako se još uvijek čeka na odluku po prijavi protiv načelnika Lukavca, koji je pred ove lokalne izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama u iznosu od 100 maraka, dok Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 maraka.
