Vlada Republike Srpske. Foto: EPA/MIKKO PIHAVAARA
Vlada Republike Srpske je na svojoj internet stranici 17. juna objavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika kojim se kroz pet članova – umjesto “rodnog identiteta” – predlaže termin “drugog ličnog svojstva“.
Kuća ljudskih prava Banja Luka s banjalučkim Helsinškim parlamentom građana i drugim organizacijama i pojedincima uputila je komentare i prijedloge za povlačenje izmjena, uz objašnjenje da se njima umanjuje pravna zaštita manjinskih, marginalizovanih i ranjivih grupa.
“Taj korak nas udaljava od obećanog evropskog puta koji smo potpisali sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU. U tom smislu, EU je donijela direktivu koja je stupila na snagu, gdje je prepoznat rod kao posebno zaštićena karakteristika a, osim toga, Istanbulska konvencija primjenjuje se na čitavu BiH i ona obavezuje našu državu“, kaže Tea Pokrajčić, koordinatorica Kuće ljudskih prava Banja Luka za Detektor.
Ona prijedlog za brisanje termina “rodni identitet” smatra korakom unazad za zakonodavstvo Republike Srpske.
Ako predložene izmjene stupe na snagu, iz Kuće ljudskih prava strahuju da bi se otvorila mogućnost da zločini iz mržnje – prema osobama s različitim rodnim identitetima – neće biti prepoznati, što može dovesti do blažih kazni za počinitelje ili u nekim situacijama i do potpunog izostanka pravne zaštite za žrtve.
“Predloženo je da se vrati nadležnost sudu, da ima pravo diskrecione ocjene u svakom konkretnom slučaju da li je rod i rodni identitet zaštićena karakteristika, i to je naročito štetno u smislu procesuiranja govora mržnje. I svaki istup suda može dovesti do različitog postupanja u praksi”, kaže Pokrajčić.
Poručuje da predložene izmjene potkopavaju značajan napredak koji je postignut u očuvanju i unapređenju individualnih ljudskih prava i sloboda u Republici Srpskoj.
“Ova izmjena je jako diskriminatorna prema ranjivim skupinama s obzirom na njihov rodni identitet – i prema muškarcima i ženama”, zaključuje Pokrajčić.
Prema podacima Rozog izvještaja Sarajevskog otvorenog centra (SOC), tokom 2023. godine evidentirano je 20 incidenata i krivičnih djela zasnovanih na predrasudama prema osobama manjinskog rodnog identiteta, od čega njih 14 na osnovu seksualne orijentacije, dva na osnovu rodnog identiteta i četiri incidenta po oba ova osnova.
Darko Pandurević, rukovodilac zagovaranja u SOC-u objašnjava da se broj prijava članova LGBTIQ+ zajednice, a koje se tiču govora mržnje i zločina iz mržnje, povećao u odnosu na prethodne godine.
“Ako se izbaci rodni identitet iz Krivičnog zakonika Republike Srpske, zločin iz mržnje prema transrodnim osobama neće biti prepoznat, što znači da će kazne biti manje za počinioce”, kaže Pandurević.
On objašnjava da mržnja i nasilje prema transrodnim osobama sada neće moći biti okvalifikovani kao zločin iz mržnje i neće moći imati otežavajućih okolnosti koje bi počinioce dovele do strožije sankcije.
“Ono što je još gore, u potpunosti se amnestiraju govor mržnje prema transrodnim osobama, pozivanje na nasilje, činjenje diskriminacije”, kaže Pandurević i dodaje da će u Republici Srpskoj biti dozvoljen govor mržnje prema transrodnim osobama ako se usvoje izmjene.
Diskriminacijom se, prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, smatra svako različito postupanje prema bilo kojem licu ili grupi, na osnovu, između ostalog, i njihovog rodnog identiteta, seksualne orijentacije i spolnih karakteristika, koje ima za posljedicu da bilo kojem licu onemogući ostvarivanje prava i sloboda u svim oblastima života.
