Hamzabegović, oslobođena za finansiranje terorizma, traži isplatu više od 200.000 KM

Sena Hamzabegović. Foto: Sud BiH

U maju prošle godine Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je drugostepenu presudu kojom je Seni Hamzabegović potvrđena oslobađajuća presuda po optužnici za finansiranje terorističkih aktivnosti. Ona je tužbu podnijela zbog neosnovanog hapšenja i pritvora.

Njen punomoćnik Mak Ibrišimović je precizirao tužbeni zahtjev, kazavši da na osnovu izgubljenih plata potražuje 183.047, a na osnovu pretrpljene duševne boli i straha 23.220 maraka.

Prije početka ročišta konstatovano je da Državno pravobranilaštvo nije pristupilo na ročište, dostavivši podnesak sa svojim prigovorima na mišljenja i nalaze vještaka finansijske i medicinske struke. Doneseno je rješenje prema kojem će se glavno ročište održati u odsustvu Pravobranilaštva.

“Navodi iz podneska tužene smatramo da su paušalni i neosnovani, naročito kada je u pitanju nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke. (…) Smatramo neosnovanim navode tužene koji se odnose na radni angažman tužiteljice, s obzirom da ovo nije radni spor, već spor u kojem se odlučuje o naknadi materijalne i nematerijalne štete”, rekao je Ibrišimović.

Vještakinja finansijske struke Mirsada Čeho je kazala da je za procjenu troškova života koristila podatke sa hrvatskih internet stranica, kao i do sada urađene nalaze u kojima su se vršili obračuni koji su predmet i ovog vještačenja.

“To su troškovi koje ima svaka osoba koja živi u Švicarskoj. Ovdje su navedeni troškovi Kantona Zurich, koji je najskuplji kanton u Švicarskoj. Ovi troškovi mogu oscilirati u zavisnosti koliko je članova domaćinstva. Studija se bazira na jednom članu, jer nisam raspolagala podatkom je li tužiteljica živjela kao pojedinac ili u porodici”, pojasnila je Čeho.

S obzirom da Hamzabegović ima prebivalište u Bernu, Čeho je rekla da pretpostavlja da su troškovi približno isti kao u Zurichu, s obzirom da je Bern glavni grad Švicarske.

Ibrišimović se osvrnuo na činjenicu da iskazani troškovi ne predstavljaju nužne troškove, niti se oni mogu utvrditi. Osim toga, kako je naveo, smatra da se izdaci i umanjenja ne mogu uzeti u obzir kada je u pitanju udlučivanje o obimu naknade štete.

U odnosu na ovaj nalaz i mišljenje, Pravobranilaštvo je u podnesku navelo primjedbe da ne postoje dokazi o stvarnim uplatama koji su ostvarene. Čeho je kazala da je na raspolaganju imala ugovore o radu i platne liste, kao i da nije raspolagala podacima je li primala pomoć ili penziju.

Vještak medicinske struke Omer Ćemalović je, odgovarajući na primjedbe Pravobranilaštva, naveo da se rukovodio rješenjem Suda, na osnovu čega je napisao nalaz, napomenuvši da je imao psihijatrijske nalaze iz Berna, odnosno njene ranije dijagnoze.

“Svoj nalaz baziram na kliničkom pregledu osobe, a sve ostalo uzimam k znanju”, rekao je Ćemalović, dodavši da je imao u vidu ranije krivično sankcionisanje tužiteljice.

Na ročištu je završna riječ, bez čitanja, uložena u sudski spis, kao i materijalni dokazi, a Sud će odluku po tužbi donijeti naknadno.