Multisektorski pristup neophodan u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije

U Bosni i Hercegovini je za 509 učesnika, predstavnika vjerskih zajednica i organizacija civilnog društva, organizirano 12 praktičnih vježbi u isto toliko gradova na temu prevencije i borbe protiv nasilnog ekstremizma, rečeno je tokom konferencije OSCE-a, koji je projekat provodio uz podršku Kraljevine Nizozemske i Republike Poljske.

Tokom ovih vježbi korištena su dva fiktivna scenarija – jedan koji se fokusirao na problem stranih boraca i drugi s fokusom na pitanju etnonacionalističkog, odnosno desničarskog nasilnog ekstremizma.

U ove vježbe involvirani su predstavnici sigurnosti, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, medija, akademske zajednice i civilnog društva.

Vlado Azinović, ekspert Atlantske inicijative, pri predstavljanju rezultata naveo je kako se tokom ovih vježbi dešavalo da učesnici nisu upućeni u probleme odlazaka na strana ratišta, kao i da često nisu primjećivali ništa sporno u narativima etnonacionalizma, s obzirom da takvi dominiraju u javnom prostoru.

“Svaki od ovih scenarija se dijelio u tri ključna dijela, koji su podrazumijevali prevenciju, intervenciju i saniranje posljedice, pri čemu se gledalo koje su ključne stvari koje bi mogle doprinijeti da se ovo provede bolje i djelotvornije”, naveo je Azinović tokom svog izlaganja.

Kazao je kako su razvijene preporuke koje adresiraju zajednički identificirane probleme, dodavši da ih je većina sastavni dio Državne strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma i akcionih planova koji su sačinjeni za njeno provođenje.

“Fer je da kažemo da je prevencija radikalizacije u ekstremizam utopijski cilj, ali ono što možemo jeste smanjiti mogućnost da se to dogodi”, rekao je Azinović osvrćući se na to da je problem ekstremizma globalni problem.

Tokom ovog događaja, održana je i panel-diskusija na kojoj se govorilo o načinu provođenja praktičnih vježbi i njihovim zaključcima, te budućim aktivnostima.

Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka, kazao je kako je potrebno krenuti od osnovnog obrazovanja i činjenice da je obrazovanje ključ u oblikovanju društva.

“U obrazovnom sistemu imamo reprodukciju bez kritičnog razmišljanja, ali su učesnici bili svjesni društvenog konteksta i potrebe da se, zbog naslijeđa koje imamo, trebaju unaprijediti i vještine kritičkog razmišljanja i sposobnost i kompetencije učenika da razlikuju činjenice od mišljenja”, naveo je Turčalo, dodavši kako živimo u ekstremiziranom društvu pa je teško razdvojiti gdje je radikalno ponašanje “običnih” ljudi u odnosu na elitu koja promovira takve stavove.

Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije, naveo je kako je policija represivni aparat i da se kroz interresornu grupu probalo iskomunicirati da je neophodna neposredna komunikacija za rad po pitanju prevencije i policije.

Mišljenje s njim dijelio je i Emir Mrkaljević iz Policije Brčko distrikta, koji je kazao kako brčanski Akcioni plan predviđa operativno tijelo koje će obuhvatiti intervenciju i mjere prevencije, pri čemu je i nadzorni koordinacioni tim multisektoralan i obuhvatat će aktere iz različitih sektora.

Melisa Hasanović iz Centra za socijalni rad je rekla kako je tokom ovih radionica uočeno da niko od njenih kolega nije kazao da ne vidi svoju ulogu u ovim procesima.