Završena škola usmene historije u Srebrenici
U ljetnoj školi učestvovalo je 20-ak mladih iz BiH i svijeta, koji su imali priliku upoznati se, između ostalog, s pojmom usmene historije, njenom metodologijom po kojoj su snimana svjedočanstva preživjelih, načinom i iskustvom intervjuisanja, korištenjem usmene historije u edukativnim kurikulumima, kao i predstavljanjem projekta “Životi iza polja smrti”.
Učesnici su pogledali niz dokumentarnih filmova i videa tokom škole, te posjetili i spomen-sobu proisteklu iz ovog projekta. Neki od njih su naveli da su se prijavili u ovu školu da bi saznali više o dešavanjima u Srebrenici, te dali svoj doprinos i mimo obilježavanja godišnjice 11. jula.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić je posljednjeg dana škole, kada je predstavljena i nova metodologija usmene historije, kazao kako su ovakav jedan projekat trebale uraditi adekvatne institucije.
“Neko drugi je trebao uraditi ovo. Ne grupa volontera i entuzijasta, ne novinari ili memorijalni centar. Ovo uobičajeno rade historijski instituti i druge institucije”, rekao je on te dodao da će metodologija postati zvanični dokument Memorijalnog centra.
Suljagić je učesnicima škole poručio kako se nada da su nešto naučili, što mogu ponijeti sa sobom, poput emocija zbog samog mjesta na kojem se ona održava, ali i činjenica o tome šta se ovdje događalo tokom rata. Kao posebnu stvar je istakao inspiraciju za borbu protiv ideologija “gdje god da one žive”.
Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH, navela je kako ova metodologija predstavlja neopisiv napor da se zabilježi, prikaže i sačuva uspomena na nečiji život.
“Važno je da kažemo da su mnogi istraživači, kao i osobe koje intervjuišu druge, i sami preživjeli traume ili izgubili bližnje. Na osnovu svog iskustva, predanog rada, sati snimanja i situacija s terena, ova su pitanja sredstvo kojim će se sačuvati kultura, tradicija, historija, prošlost jednog naroda”, rekla je ona.
Također je dodala da ova pitanja nisu puka formalnost, već dokument iz kojeg se uči i kojeg “svi treba svako malo da se podsjetimo”.
Ljetna škola usmene historije je dio zajedničkog projekta Memorijalnog centra i BIRN-a BiH u kom je snimljeno 200 svjedočanstava osoba koje su preživjele genocid.
Projekt “Životi iza polja smrti” započet je u oktobru 2020. godine, kada je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida koja su danas dio stalne postavke uz predmete koje su preživjeli donirali na trajno čuvanje u spomen-sobi otvorenoj u Memorijalnom centru u februaru prošle godine.
Poslije niza pozitivnih reakcija, projekt se nastavio snimanjem 100 novih usmenih svjedočanstava, koje je završeno prošlog mjeseca.
BIRN BiH i Memorijalni centar, kroz projekt MATRA (Fond za regionalna partnerstva Vlade Nizozemske), u okviru kojeg je i realizovana ljetna škola, daju prostor porodicama žrtava – dijeleći priče o ljudima koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici – s ciljem da doprinesu “društvenoj promjeni”, boreći se protiv negiranja genocida, kao i protiv diskriminacije povratnika koji su u genocidu izgubili svoje najmilije.
Na kraju ovog projekta planirano je i kreiranje dokumentarnog filma proisteklog iz 100 prijašnjih, ali i 100 novih svjedočanstava.
