Ponedjeljak, 27 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Konferencija “Žene, mir, sigurnosti – rodni aspekti politika u izgradnji mira u BiH”. Foto: BIRN BiH

Inicijativa Mir sa ženskim licem i Forum civilna mirovna služba (Forum ZFD) organizirali su konferenciju “Žene, mir, sigurnosti – rodni aspekti politika u izgradnji mira u BiH” čiji je cilj prezentacija aktivnosti različitih aktera i mapiranje važne oblasti daljnih intervencija u procesima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira.

Kako je rekla Sunita Dautbegović Bošnjaković, projekt menadžetica Foruma ZFD, ideja je da na neki način probaju razgovarati o trenutnim dostignućima i izazovima koji se tiču tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, izgradnje mira u kontekstu rodnih politika i aspekata.

“Mi smo svjesni da bez politika i zakona koji prate i rodni aspekt u izgradnji mira ne možemo napraviti neke velike konktrene promjene i mjere u našem društvom”, navela je Dautbegović Bošnjaković.

Prema njenim riječima, u kontekstu kulture sjećanja i naše prošlosti mora biti uključena žena, jer kultura sjećanja bez žena priča samo jedan dio činjenica i historijskih iskustava. 

Profesorica političkih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov-Momčinović je rekla da su žene u našem društvu generalno “skrenute” iz društvenih procesa donošenja odluka, pa time i nekih procesa koji se tiču i tranzicijske pravde.

“Žene se jednostavno tretiraju kao žrtve, kao koleteralna šteta nesretnih ratnih sukoba koje i dalje vuku repove iz 90-ih godina. Njihovi glasovi su skroz marginalizovani u konktekstu bh. društva i etnopopulizma”, istakla je Popov – Momčinović.

Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica Trial Internationala, navodi da je status žena žrtava rata prilično neujednačen i da zavisi od administrativne jedinice u kojoj žive, te da su propali pokušaji da se uspostavi zakonski okvir koji bi garantovao ujednačen set prava i pristup pravima.

“Žene žrtve rata su pretrpjele različite vidove štete koji su nevidljivi i jako je bitno reći da postoji neki vid diskriminacije između boračke populacije i ratnih vojnih invalida koji su pretrpjeli štetu koja naravno zahtjeva odgovarajuću reakciju od našeg društva, ali istovremeno kada posmatrate civilne žrtve, rata gdje mahom veliki broj jesu žene, njihova prava su zanemarena”, pojasnila je Hanušić Bećirović.

Na današnjoj konferenciji govorilo se o ključnim izazovima i postignućima žena te koliko su zastupljene u kulturi sjećanja u BiH. Isticana je i inicijativa “Sto žena, sto ulica” gdje se zastupana ideja da ulice i trgovi nose imena po znamenitim ženama BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Jedinstvena pravila SOS telefona za žrtve nasilja u Federaciji
Prvi put u Federaciji BiH se uvodi jedinstven način funkcionisanja SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja i nasilja prema ženama, koja će biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Preporuka gradonačelniku Beograda nakon objave o Ratku Mladiću