Bivši ustavni sudija Kasim Trnka naglašava da Krivični zakon BiH predviđa krivičnu odgovornost za nepoštivanje sudskih odluka i to uz vrlo oštre kazne. On glavnog krivca za donošenje zakona vidi u Dodiku koji je tražio ovakvu odluku.

“Tužilaštvo BiH je ovlašteno da pokrene postupak, provede istragu i utvrdi nivo odgovornosti, prvenstveno Milorada Dodika kao predlagača, a zatim i svih poslanika koji su zakon izglasali, a koji su i krivično odgovorni“, smatra Trnka.

Ali zbog brojnih propusta da se kazne raniji slučajevi nepoštivanja odluka Ustavnog suda, Trnka ne očekuje da će državno pravosuđe uraditi mnogo ni ovaj put.

“U dosadašnjim slučajevima, a bilo ih je mnogo, Tužilaštvo BiH se pokazalo, blago rečeno, nespretnim, kada su u pitanju sankcionisanja političara. Uvijek imaju izgovor da se radi o kolegijalnom organu koji donese odluke o nepoštivanju i tu završava sva priča. Mislim da se u Tužilaštvu boje da, zbog eventualnog sankcionisanja odgovornih, Dodik ne pokrene i oružani otpor jer je već svakako dao do znanja da Agencija za istrage i zaštitu SIPA neće moći djelovati u Republici Srpskoj“, kaže Trnka.

Čak i u slučaju pokretanja krivičnog postupka protiv poslanika, moguće su pravne komplikacije jer oni podliježu političkom imunitet koji ih oslobađa krivične odgovornosti, objašnjava bivši sudija i dugogodišnji advokat Vlado Adamović.

“Svi poslanici podliježu političkom imunitetu i u slučaju istrage nastaje pravna komplikacija. Jer ako, recimo, optužite sve poslanike u Skupštini, postavlja se pitanje ko će skinuti taj imunitet jer ga oni sami daju ili oduzimaju na sjednici. Rješivo je, ali jako komplikovano. I pored imuniteta, smatram da ne mogu samostalno donositi odluke koje idu na štetu Ustava BiH“, kaže Adamović.

Tužilaštvo BiH je već do sada trebalo krenuti u istražne radnje da utvrdi krivičnu odgovornost za narušavanje ustavnog poretka, smatra profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

Jasno je da je onaj ko ne izvršava odluke Ustavnog suda samim tim i krivično odgovoran, kaže Pobrić.

“To je i pitanje nepoštivanja Dejtonskog sporazuma koji to propisuje u svom aneksu četiri, a koji je i Ustav BiH”.

Postavlja se pitanje zašto do sada niko nije odgovarao za slične odluke. Ako, recimo, neki parlament ili skupština bilo gdje u BiH ne poštuje odluke Ustavnog suda, može li se procesuirati 100 ljudi”, dodaje on i naglašava da Dodika smatra krivično odgovornim.

Ustav BiH, kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, definiše rad Ustavnog suda i propisuje da su njegove odluke konačne i obavezujuće. Stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor nemaju dileme da zakon usvojen u Narodnoj skupštini nije u skladu sa Ustavom. Pobrić kaže da postoje dva načina da se izglasani zakon ospori. Jedan je ocjena njegove ustavnosti, što su već najavili pojedini poslanici, a drugi reakcija visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta.

“Ovaj drugi način bi trebao biti efikasniji, ali bojim se da do toga neće doći jer je Schmidt ‘digao ruke od RS-a i njegovih političara’, valjda iz razloga što ga ne priznaju, pa se ni on njima ne bavi. On lako ovaj zakon može proglasiti neustavnim, što bi i trebao, jer se njime krši i Ustav i Dejtonski sporazum“, kaže Pobrić.

Krivično gonjenje nije nikakvo rješenje za bivšu sutkinju i iskusnu advokaticu Senku Nožicu, zbog dugih i neefikasnih sudskih postupaka. Ona bi procesuiranje vidjela kao političku paradu.

“Mi nemamo adekvatnu pravnu državu da bi se ovo rješavalo krivičnom odgovornošću. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda je van pameti, ali i prethodni slučajevi i istrage nisu rezultirale ničim. Ukoliko je došlo do povrede Ustava i Dejtona, najbolje rješenje je reakcija visokog predstavnika, koji bi trebao da reaguje“, kazala je Nožica.

Dva dana nakon usvajanja zakona kojim se odluke Ustavnog suda proglašavaju ništavnim na teritoriji Republike Srpske i kojim se sudije izuzimaju krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić rekao je da tužioci rade svoj posao ali nije potvrdio da postoji predmet u radu.

“Tužilaštvo BiH i agencije za provedbu zakona prate situaciju, te će poduzimati mjere prema osobama koje počine neko od krivičnih djela iz Krivičnog zakona BiH“, naveo je Grubešić u saopćenju.

Detektor nije mogao dobiti komentar glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića.

Za još jednog bivšeg sudiju i sadašnjeg advokata Rifata Konjića ostaje nejasno kojim metodama Tužilaštvo BiH procesuira nepoštivanje odluka Ustavnog suda i zašto do sada nije bilo procesuiranih političara.

“Nigdje na svijetu ne postoji slučaj da se ne poštuju odluke Ustavnog suda osim kod nas. I to se konstantno ponavlja. Svako ko čini krivično djelo, za to mora i odgovarati. Nije sporno da je ovo krivično djelo, ali Državno tužilaštvo treba reći svoje, oni su jedina adresa“, kaže Konjić.

Uprkos stavu pravnika, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić odbacuje svoju i krivičnu odgovornost poslanika koji su glasali za zakon.

“Ovo bi svi trebali shvatiti kao poziv da se donese konačno zakon o Ustavnom sudu BiH, kako nam strane sudije ne bi krojile sudbinu. Onaj ko to neće da uradi demokratskim putem, taj ruši ustavni poredak ove države. Ustavni sud BiH je davno izašao iz okvira svog rada i kao takav je jedini na svijetu. Uostalom, taj zakon koji mi tražimo je i dio obaveza koje BiH mora ispuniti na evropskom putu“, kaže Stevandić.

S tvrdnjama da se ovim zakonom provodi državni udar ne slaže se Vlado Adamović i naglašava da bi u slučaju državnog udara moralo biti i oružanog otpora.

“Mislim da su to grube kvalifikacije, ali se može razgovarati o krivičnom djelu zloupotrebe položaja. Tužilaštvo BiH mora procesuirati svakoga ko radi protiv Ustava BiH. O kakvoj sankciji bi se radilo, zavisi od krivičnog djela koje bi se utvrdilo, a ima ih više u ovom slučaju“, kaže Adamović.

Detektor nije mogao dobiti komentar Milorada Dodika o krivičnoj odgovornosti.