Dok je tražio od drugih da zločine u Jasenovcu nazovu genocidom, Dodik je rekao da se oni ne mogu porediti sa zločinima u Srebrenici. Bio je to najmanje osmi put da predsjednik Republike Srpske negira ili umanjuje genocid u Srebrenici od kada je to zabranjeno u julu 2021. godine. Ali protiv njega do sada nije podignuta niti jedna optužnica. Kajganić je u emisiji “Pečat” na RTRS-u sredinom aprila objasnio da za podizanje optužnice nisu ispunjeni uslovi, a zbog ove izjave je sada formiran disciplinski predmet protiv njega.

Ovakva izjava Kajganića je, smatraju žrtve i stručnjaci, otvorila novi prostor za veće negiranje genocida i dala vjetar u leđa onima koji su to do sada radili.

“Sama izjava Kajganića je itekako problematična, iako je glavni tužilac možda želio da objasni šta je sve potrebno za dokazivanje postojanja elemenata krivičnog djela, bića krivičnog djela. Međutim, to se na kraju pretvorilo u svojevrsni putokaz za one koji žele negirati – kako da negiraju a da zapravo ne snose odgovornost za to”, kaže Lejla Gračanica, pravna stručnjakinja posvećena istraživanju procesuiranja ratnih zločina.

Ona smatra da ponašanje Državnog tužilaštva na indirektan način doprinosi nastavku negiranja genocida i drugih presuđenih ratnih zločina, kako kroz neprocesuiranje počinilaca negiranja zločina, tako i kroz postupanje i stvaranje prakse kroz obustave istraga u predmetima negiranja genocida.

“U tom slučaju i oni koji negiraju genocid i druge ratne zločine nastavljaju slobodno to da rade, možda čak slobodnije nego što je bilo prije nametanja zakona, što ga čini besmislenim”, smatra Gačanica.

Ona i drugi stručnjaci ranije su upozoravali da će izostanak optužnica oslabiti prvobitne pozitivne efekte zabrane, kada je došlo do smanjenja negiranja genocida.

Obraćajući se na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina u Jasenovcu, Dodik je naveo da protiv njega postoje optužnice, iako one u stvarnosti nisu podignute.

“A ja evo kažem da nije bilo. Pošto mi je malo ovih 100 optužnica, da kažem – nije bio genocid nego je bio zločin za koji su pojedinačno odgovarali i trebali odgovarati oni koji su to činili”, rekao je Dodik.

Vjetar u leđa Dodiku

Samo u godini dana od kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje zločina,”na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju”, Dodik je sedam puta umanjio ili negirao genocid u Srebrenici, prema ranijem istraživanju Detektora. Tada je Kajganić rekao da je teško podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili raspirivanja mržnje.

Kriminolog sa Univerziteta u Sarajevu i nizozemskog Instituta za istraživanje kriminala i podrške krivičnom pravosuđu VU Univerziteta u Amsterdamu, Mirza Buljubašić, smatra da ono što izgovori rukovodilac Državnog tužilaštva ima svoje šire društvene konotacije, a ne samo lični pravni stav o nekoj oblasti.

“Sa izjavama da je nešto nemoguće procesuirati to može biti jasna poruka potencijalnim počiniteljima tog krivičnog djela da su slobodni da ga čine“, kaže Buljubašić.

On smatra da je Kajganić svjesno i proračunato pokazao pravac kojim građani mogu diskutovati o zakonu, bez mogućnosti da budu sankcionisani.

Ured disciplinskog tužioca formirao je predmet protiv Kajganića, nakon medijskog istupa u televizijskoj emisiji RTRS-a “Pečat” u kojoj je, između ostalog, kazao: “Imamo situciju sada u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon i da taj zakon zabranjuje samo negiranje genocida, da svaka polemika oko toga je li negdje bio genocid ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo. To nije u skladu sa Krivičnim zakonom BiH”.

Za Edina Ikanovića, istraživača Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Kajganićeva izjava i tumačenja zakona je iznenađujuće, jer kao prvi čovjek Državnog tužilaštva nosi najveću odgovornost, a ovim postupanjem je dao vjetar u leđa Dodiku.

“Nije dovoljno samo da se kaže da je zakon široko postavljen i da to bude alibi onima koji negiraju da nastave i dalje da negiraju. Ukoliko u neko skorije vrijeme ne budemo imali optužnice i presude za negiranje genocida, mislim da će se tada u potpunosti obesmisliti postojanje ovakvog krivičnog zakona i imat ćemo u javnom prostoru možda i više negiranja genocida nego što je to bilo prije donošenja ovih izmjena“, kaže Ikanović.

Kajganić je nedavno, nakon kritika za nepodizanje optužnica za negiranje genocida, rekao da su državnim tužiocima potrebne dodatne obuke kako bi mogli efikasno procesuirati veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida. Udruženja žrtava kritikovala su ovu izjavu rekavši da dolazi nakon desetina odbačenih prijava i više od godinu dana od početka primjene zabrane negiranja.

Žrtve razočarane

Majke Srebrenice na izmaku su snaga u borbi protiv negiranja genocida i borbe za pravdu, kaže Munira Subašić i objašnjava da neke od njih više nisu u mogućnosti podnijeti stalna vrijeđanja i osporavanja, te da im to dodatno narušava zdravlja.

“Tužilaštvo i Sud su najodgovorniiji, niko drugi nije. Milorad Dodik može vrijeđati, može sipati so po ranama, može negirati istinu, može one presude koje je donio Haški tribunal osporavati, može nam djecu ubijenu vrijeđati, ali oni su odgovorni da to kazne”, kaže Subašić.

Izjave kako je u dosadašnjim prijavljenim negiranjima zločina bilo teško utvrditi namjeru da se povrijede ili uznemire žrtve, Subašić smatra lošim izgovorom. Kaže da su žrtve svakom novom izjavom negiranja genocida, u bilo kom obliku, povrijeđene, jer se time negiraju i njihovi najmiliji koji su ubijeni u genocidu.

“Tolike presude, toliki dokazi, toliki nišani, tolike masovne grobnice… Zamisli, ja sam našla dvije kosti svog sina, 25 kilometara razlika jedna od druge, to su male kosti. Ja i danas imam nišan, da sam ga rodila u Srebrenici, da je živio, da je ubijen, ali ja se i danas dana pitam gdje je tijelo mog sina, gdje mu je glava, gdje su leđa, gdje su ruke. I on meni kaže da to nije bio genocid“, kaže ona.

Kajganić objašnjava kako tužioci donose odluke kod ispitivanja da li je došlo do negiranja genocida, februar 2023. godine.

Ranije istraživanje Detektora pokazalo je da su, od kada je u julu 2021. godine nametnuta zabrana negiranja zločina, do kraja 2022. godine državni tužioci odlučili da neće provoditi ukupno 27 istraga o negiranju genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Gačanica, koja je analizirala odluke Tužilaštva, kaže da tužioci nisu cijenili kontekst prilikom donošenja odluka o obustavljanju istraga, o kojima je Detektor ranije kroz istraživanje pisao, a što je bilo neophodno za dokazivanje namjere počinjenja krivičnog djela.

“Ne mora doći do nasilja i ne mora doći do mržnje kao nečega što se može evidentirati, već je potrebno cijeniti da li izjave poput one kojom se negira genocid, a posebno kad govorimo o slučaju Dodika koji to stalno radi i koji to radi vrlo smišljeno i s vrlo jasnim političkim ciljevima“, smatra ona.

Buljubašić smatra da su riječi koje Dodik izgovori uglavnom teže nego što ih javnost shvata i doživljava. Razlog za to je i njegovo dugogodišnje nekažnjavanje.

“Svaka teška izgovorena riječ koja polarizira društvo, proizvodi nezadovoljstvo kod pojedinaca zbog statusa njihove etničke grupe, pobuđuje negativne emocije, treba biti shvaćena ozbiljno, jer takve izjave doprinose takvom statusu“, kaže on.

Ikanović smatra tužnim što je Dodik ponovo zloupotrijebio mjesto memorijala žrtava ustaških zločina u Jasenovcu za negiranja drugih zločina, objašnjavajući da je time, prije svega, povrijedio žrtve Jasenovca, a onda i žrtve genocida u Srebrenici, posebno nakon što su predstavnice udruženja žrtava iz Srebrenice odale počast jasenovačkim žrtvama.

“Sigurno da potomci žrtava Jasenovca nisu zadovoljni onakvim njegovim govorom, vikom na tom mjestu“, kaže Ikanović i podsjeća da Dodik često negira genocid.

“Nije ovo samo ismijavanje žrtava i negiranje genocida, ovo mislim da se u jednu ruku ismijava ta nemoć Tužilaštva u kojem očito ili neće, ili ne smiju da pokrenu nikakav postupak protiv Milorada Dodika, i njemu je to svakako vjetar u leđa“, dodaje Ikanović.

Buljubašić smatra da tužioci pogrešno tumače posljedicu negiranja koja je potrebna za dokazivanje krivičnog djela.

“Nasilje se ne mora dogoditi, ne mora se dogoditi da pojedinci direktno iskazuju mržnju prema etničkim grupama. Dovoljno je da postoji neka hipotetička izvjesnost da će takav govor doprinijeti rizicima za stvaranje mržnje, a činjenica je da takvo nešto postoji“, kaže on.

Glavni državni tužilac Kajganić nije odgovarao na pozive Detektora za komentar, a iz Ureda za odnose s javnošću Tužilaštva BiH nisu odgovorili na pitanja za Kajganića.