Ponedjeljak, 5 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Njega se optužnicom tereti da je počinio krivična djela “ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja”.

Lučarević se tereti da je za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba, između dijelova bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) i Teritorijalne odbrane Republike BiH (TO RBiH) na području Sarajeva, u vremenskom periodu od 3. do polovine maja 1992. godine, u okviru svojih ovlaštenja, u svojstvu komandanta Vojne policije Republičkog štaba Teritorijalne odbrane BiH, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.

Prema optužnici, 2. maja 1992. godine, nakon što je izvršen napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civilnih lica zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN), u svojstvu komandanta Vojne policije, Lučarević nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni izvršioce ubistava i ranjavanja vojnika i civila, spriječi fizičko i psihičko zlostavljanje zarobljenih pripadnika JNA, kao i da kazni izvršioce ovih djela.

Optužnicom je obuhvaćen i događaj od 3. maja 1992. godine koji se odnosi na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, te zarobljavanje više desetina vojnika i civila, koji su mučeni, zlostavljani i zatvoreni u prostorijama FIS-a, Štaba TO-a RBiH u zgradi Predsjedništva RBiH i petom spratu Centralnog zatvora.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Državnog tužilaštva je potvrđeno da se optužnica odnosi na događaj iz Dobrovoljačke ulice, ali da još uvijek ne raspolažu informacijama da li će doći do spajanja s predmetom Ganić i ostali.

Čitanjem optužnice, u oktobru ove godine počelo je suđenje u predmetu protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hasana Efendića, Hamida Bahte, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška, koji su, u svojstvu civilnih, vojnih i policijskih zvaničnika, optuženi za ratne zločine protiv civila, zarobljenika, ranjenika i bolesnika, te protivpravno ubijanje neprijatelja.

Najčitanije
Saznajte više
Hiljade prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH ne postupa bez izvještaja policije
Iako Državno tužilaštvo tvrdi da nije zaprimilo nijedan službeni izvještaj policijskih agencija za izazivanje mržnje, odnosno veličanje nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiocima nisu potrebni izvještaji kako bi obavljali svoj posao.
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Ustavni sud odbio apelaciju osuđenog za zločine u Goraždu
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje