Srijeda, 14 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Rade Macura Rade Macura. Foto: Sud BiH.

Tužilaštvo je uložilo 50-ak materijalnih dokaza, među kojima niz akata o formiranju Republike Srpske i njenih civilnih i vojnih organa, te odluka o preuzimanju vlasti i uspostavljanju srpske teritorijalne cjeline. U dokaze su uloženi i akti Skupštine Bosanska krajina, koja je kasnije prerasla u Autonomnu regiju Krajina, a koja je obuhvatala opštine Gradiška i Kozarac.

Tužiteljica Olivera Đurić kao dokaz je uložila izvještaje i preglede koji pokazuju koliko je bošnjačkog i hrvatskog stanovništva bilo na području Gradiške po popisu iz 1991., a koliko ih je napustilo tu opštinu tokom rata.

“Poslije rata njihov broj je znatno manji”, kazala je Đurić.

Ona je ukazala na odluke prema kojima na rukovodeće i važne funkcije mogu biti postavljena samo lica srpske nacionalnosti, kao i da se mora evidentirati napuštena imovina i staviti na raspolaganje opštinama.

U dokaze je uvršteno više borbenih i operativnih izvještaja u periodu april – juli 1992. godine, kao i informacije o ubijenim i nestalim Bošnjacima, te rušenju deset džamija i dvije katoličke crkve na području Gradiške.

Odbrana je prigovorila na relevantnost određenog broja dokaza. Branilac Miodrag Stojanović je kazao da zapisnici sa sjednica skupština i političke odluke nemaju veze s optuženim, koji je bio komadir čete, posebno ako se ima u vidu da mu se ne stavlja na teret zločin protiv čovječnosti.

On je naveo da su, po optužnici, stradala lica s područja druge opštine, a ne Gradiške. Ukazao je da se izjveštaj o rušenju vjerskih objekata odnosi na period 1993-1994. godina.

Macura je optužen da je, kao komandir Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade, za vrijeme pretresa terena u mjestu Turjak u junu 1992. godine – gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz Kozarca, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom – bio prisutan tokom ubistava deset civila, među kojima su bile i tri žene.

Tužiteljica je na ročištu pročitala iskaze dva svjedoka u svojstvu oštećenih. U iskazu Sabre Bosnić se navodi da je njena tetka Maida Sulić nestala s područja Kozarca, a da su poslije pronađeni njeni posmrtni ostaci. Svejdokinja je kazala da je čula da je njena tetka stradala u “nekom bježanju”. Hajra Blažević je u iskazu navela da su nakon rata pronađeni posmrtni ostaci njenog sina Suvada, ali da ne zna kako je stradao.

Suđenje se nastavlja 29. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Optuženi Fikret Prevljak ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Zukanović i ostali: Svjedok tvrdi da nije crtao mapu ni ostao u Hrasnici po zadatku
Na suđenju za zločine u Hrasnici kod Sarajeva, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na unakrsna pitanja Odbrana pojasnio navode u vezi s mapom koja je pronađena u njegovom stanu prilikom hapšenja, negirajući da je ostao u ovom naselju po zadatku.
Milan Mijić: Bez saznanja o dešavanjima u Jusićima
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je kazao da je u ljeto 1992. s drugim osobama išao u Jusiće kako bi pokupili mrtve, ali da mu nisu poznata dešavanja u ovom selu.
Glušac i ostali: Prihvaćena izmijenjena optužnica
Blagojević i ostali: Svjedočenje bez prisustva javnosti