Iz Instituta za nestale osobe BiH kažu da se radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine na području Kruhara, Ljubije i Sanskog Mosta. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su prilikom izvršenja ekshumacija na različitim lokacijama u godinama nakon njihove smrti.
Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe BiH za Detektor kaže da je najmlađa žrtva koja će biti ukopana Azmir Hajrudin, koji je imao 24 godine kada je 1992. ubijen na području Prijedora. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 33 godine nakon njegove smrti, na lokalitetu Kurevo-Krčevine, na području Prijedora.
“Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Hase Omić, koji je imao 74 godine kada je ubijen na području Sanskog Mosta. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Kruhari”, kaže Fazlić.
Među žrtvama koje će biti ukopane ove godine jeste i Adem Hopovac, čiji su posmrtni ostaci pronađeni i ekshumirani u julu 2025. godine na području Čarakova. Na lokalitetu Kruhari još 1997. pronađeni su posmrtni ostaci Jusufa Jelečevića i Muhameda Cerića.
Iz Instituta za nestale osobe BiH saopštili su da će svi biti ukopani u različitim mezarjima nakon klanjanja dženaze, a u skladu sa željama njihovih porodica.
Dalje navode da će u okviru obilježavanja 20. jula – Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane 1992. godine, u nedjelju, 19. jula 2026. godine, biti upriličen ispraćaj tabuta. Kolona s tabutima krenut će iz Identifikacionog centra “Šejkovača” u Sanskom Mostu, a tokom svog puta proći će kroz više gradova, gdje će građani imati priliku odati počast žrtvama i dostojanstveno ispratiti tabute do Memorijalnog centra Kamičani.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, i Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, osuđeni su na doživotni zatvor, dok je poslije ove najviša pravosnažna kazna – 40 godina – izrečena Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Opštine i prijedorskog Kriznog štaba.
U Sudu BiH, za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno je 28 osoba, na više od 430 godina zatvora, dok je nekoliko njih procesuirano u okružnim sudovima. Zadnja pravosnažna presuda je donesena za zločine počinjene u julu 1992. u prijedorskom selu Zecovi prema kojoj je pet osoba osuđeno na ukupno 59 godina zatvora.
