U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” koji je Vlada Federacije 25. marta utvrdila i uputila na usvajanje u Parlament po hitnom postupku, definisano je da se za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda određuje kompanija “AAFS Infrastructure and Energy d.o.o.” sa sjedištem u Sarajevu.
“Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekta uredit će se Ugovorom koji će Investitor i Vlada FBiH sklopiti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona”, navodi se u prijedlogu Vlade.
Iz Transparencyja upozoravaju kako se predloženim zakonom otklanja bilo kakva mogućnost konkurencije, “kompromitovanjem javnog i preferiranjem partikularnih interesa”.
“Imamo situaciju da se direktno u zakon odmah daju prava bez ikakvih provedenih postupaka i sve to ide u hitnoj proceduri. Onemogućava se bilo kakva šira javna rasprava, posebno sa stručne strane, i na kraju krajeva to je očigledno rezultat jednog intenzivnog višegodišnjeg lobiranja na najvišim nivoima. Razumije se značaj projekta i niko to ne spori. Upravo zbog tog značaja bi trebalo da same procedure budu mnogo transparentnije”, smatra Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja.
Imajući u vidu značaj za cjelokupnu privredu i energetsku nezavisnost BiH, iz Transparencyja kažu da nije ponuđena odgovarajuća analiza i racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na zakon koji je usvojen samo godinu dana ranije.
“Ono što bi moglo biti opasno za ubuduće jeste da to postane praksa, da svaka vrsta ovog ugovaranja ne ide kroz proces javnog ugovaranja, koncesije, već da se odmah zakonima daje pravo, a pri tome je u samim izmjenama zakona ostalo mnogo nejasnoća”, smatra Korajlić.
Jasna Salihović, stručnjakinja za javne nabavke, podsjeća kako se Zakon o javnim nabavkama ne primjenjuje na ugovore koje ugovorni organ dodjeljuje ili sprovodi u skladu s pravilima o nabavci koje određuje međunarodna organizacija ili međunarodna finansijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cjelini finansira navedene ugovore o javnoj nabavci.
“Ako je investitor ili sufinansijer nekog projekta međunarodna organizacija ili smo uzeli više od 50 posto kreditnih za realizaciju, onda je to izuzeto od postupka provođenja javnih nabavki. Treba utvrditi ko je investitor, koliko je ko investitor, da li se radi o stranom investitoru, o kreditnim sredstvima. Malo mi je čudno što oni uvode izvođača radova na izgradnji kroz zakon, jer nijedan zakon ne pominje ni investitora ni izvođača”, kaže nam Salihović.
Prema njenom mišljenju, sve procedure unutar javnih organa treba da se provode transparentno.
Nikola Bačić, glavni urednik na portalu Heregovina.info, koji godinama prati realizaciju ovog projekta, kaže da je američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koja je iskazala interes za projekte strateške infrastrukture u BiH uključujući i Južnu interkonekciju, registrovana krajem 2025. i da nema relevantnog iskustva u ovoj vrsti gradnje velikih energetskih infrastrukturnih projekata.
“Potencijalni problem koji vidim u ovom poslu jeste činjenica da Vlada FBiH žuri s uvođenjem ove tvrtke u posao, a javnosti nije predstavljena studija ekonomske opravdanosti. Ogroman i skup projekt da bi se plin doveo do kućanstava nema ekonomsku logiku. Studija izvodivosti je zaostala u nekom prošlom vremenu i nitko ne uzima u obzir porast cijena plina zbog krize na Bliskom istoku”, ističe Bačić.
On podsjeća i na veze ove kompanije sa administracijom Donalda Trumpa, američkog predsjednika, i djelovanjem braće Flynn – Michaela i Josepha, od kojih stariji Michael, bivši general, lobira za interese Republike Srpske i Milorada Dodika, dok mlađi uz odvjetnika Binalla, koji je radio na Trumpovoj kampanji za poništavanje izbora 2020. godine, želi dovesti LNG, američki ukapljeni plin, u Federaciju.
“Ako dublje istražite tog gospodina [Michael], vidjet ćete da je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost Donalda Trumpa. On je 2017. godine priznao krivnju za davanje lažnih izjava FBI-u o kontaktima s ruskim ambasadorom. Priznanje je bilo dio nagodbe s tužiteljstvom u sklopu istrage o ruskom utjecaju na američke izbore. Kasnije je pokušao povući priznanje, tvrdeći da je bio pod pritiskom i da je postupak protiv njega bio nepravedan”, kaže Bačić, te podsjeća da je slučaj okončan kada ga je Trump pomilovao.
Prema podacima američkog Ministarstva pravde, o čemu je Detektor ranije pisao, Michael Flyyn je bio angažovan kao konsultant Republike Srpske za 100.000 dolara mjesečno. U dva javna dokumenta registra FARA o mjesečnim lobiranjima navodi se da je Flynn za Republiku Srpsku bio konsultant i lobirao za ovaj entitet, provodio medijsku i kampanju promoviranja te kontaktirao urede kongresmena da promoviše jače veze između Republike Srpske i SAD-a, a zajedno s lobistom Rodom Blagojevichem nastojao je ukinuti sankcije iz Bidenove ere tadašnjem lideru RS-a Miloradu Dodiku, uvedene zbog optužbi za korupciju i podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja, kojim se preferiraju lični, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera nauštrb onog građana BiH, kako upozoravaju iz Transparencyja, uspostava ovakve prakse, u zemlji s jednim od najviših nivoa korupcije u Evropi, dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata kao što je gasovod “Južna interkonekcija”. Zbog toga pozivaju Parlament i Vladu FBiH da organizuju javnu raspravu o ovom zakonu kako bi javnost ostvarila uvid u sve aspekte ovih izmjena, te da se skroz otklone sve dileme i doprinese usvajanju optimalnog rješenja za realizaciju ovog važnog projekta.
