Azra Miletić, penzionisana sutkinja Državnog suda, smatra kako je Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine propisano da svaka vrsta pomoći, dodjela priznanja i nagrada ratnim zločincima nije dozvoljena.
“To je zakon jasno propisao, ali oni zakon ignorišu. Oni njih uzdižu, dodjeljuju im kakve plakete i nagrade i novčane pomoći. Zato smo došli do ovdje. Oni su sve i svašta dozvolili”, smatra Miletić.
Ona objašnjava kako su Zakonom o krivičnom postupku BiH propisana prava i dužnosti tužilaca, koji odmah, po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo, preduzimaju potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom.
“Nije obaveza tužioca samo da postupa po prijavama. Formalno-pravno ne mora postojati usmena ili pismena krivična prijava. Tužilac ne može sve znati šta se sve dešava, ali postoje odjeli u Tužilaštvu koji prate, kao i SIPA. Može nekoga poslati da izvrši predistražne radnje u Prijedoru, pa onda otvoriti istragu”, objašnjava praktično Miletić.
Nedavno objavljeno istraživanje Detektora je pokazalo kako je Gradska uprava Prijedora odobrila isplatu novčane pomoći iz budžeta za bjegunca Iliju Zorića i Ljubišu Četića, i nakon što su pravosnažno osuđeni za učešće u zločinu u Zecovima. Zorić, koji je u bjekstvu od januara 2024. godine, i Četić su iz budžeta Grada Prijedora primili novčanu pomoć za stambeno zbrinjavanje članova porodica i liječenje roditelja.
Pomoć na Zorićevo ime iz prijedorskog budžeta isplaćena je 11 mjeseci kasnije, pokazalo je istraživanje. Četić je 7. marta prošle godine počeo sa izdržavanjem jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 20 godina, potvrđeno je za Detektor iz Suda BiH, a istog mjeseca mu je isplaćena i pomoć iz budžeta.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, kaže kako ove stvari nisu izuzetak, nego postaju uobičajena praksa vlasti u ovom entitetu, koji, dodaje, na različite načine, pa i kroz ovakve odluke, veliča osuđene ratne zločince.
“Smatram da u ovome ima elemenata krivičnog djela. Krivični zakon BiH jasno prepoznaje određene oblike nagrađivanja, podrške ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca kao potencijalno kažnjive, ali je očigledno da se u praksi ostavlja širok prostor za različita tumačenja. Upravo ta fleksibilnost u tumačenju često dovodi do toga da institucije izbjegavaju da postupaju, pravdajući to formalno-pravnim razlozima, iako je suština mnogo jasnija od samih pravnih tehnikalija”, kaže Duraković.
Izdvajanje pomoći iz budžeta za osuđene ratne zločince je porazno zbog žrtava i njihovih porodica, ali i zbog društva u cjelini, navodi Duraković i dodaje da “takvi postupci predstavljaju civilizacijsko dno i dodatno produbljuju podjele, umjesto da se gradi minimum poštovanja prema patnji nevinih ljudi”.
Prema izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je u julu 2021. godine nametnuo Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u našoj zemlji, propisana je kazna do tri godine zatvora za dodjelu priznanja, nagrada, spomenica, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
“Nadležne domaće institucije trebaju ispitati i utvrditi činjenično stanje”, navode iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u odgovoru za Detektor.
Advokatica Sabina Mehić ranije je za Detektor rekla kako, prema njenom tumačenju odredbi Krivičnog zakona BiH, gradonačelnik može odgovarati zbog finansijske pomoći osuđenim ratnim zločincima, kao i ono lice koje je potpisalo odluku o finansiranju.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske. Foto: Facebook
Jusuf Arifagić, samostalni odbornik u Skupštini Grada Prijedora, kaže da se iz budžeta izdvaja više od milion maraka za pomoć demobilisanim borcima Vojske Republike Srpske (VRS) za banjska liječenja.
“Za povratnike se izdvaja oko 40.000 maraka i ta se praksa primjenjuje širom BiH. Čovjek koji vodi demobilisane borce bio je zarobljenik Petog korpusa Armije BiH i priča mi kako su korektno s njim postupali. Mi svaki dan razgovaramo o statusu boraca jedne, druge, treće, pete kategorije… Međutim, oni koji bi trebali da vode brigu o funkcionisanju BiH ne rade svoj posao”, govori Arifagić.
U razgovoru s nekoliko predstavnika udruženja žrtava se kaže da do sada niko protiv gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora nije niti namjerava podnijeti krivičnu prijavu.
“Ne sankcionišu negiranje genocida i neke gore stvari koje Milorad Dodik radi. Ta isplata od 2.000 neću reći da je zanemariva… Ali Sud u ovoj državi ne radi posao, ovom zemljom ne vladaju zakoni, nego ljudi. Javor jeste gradonačelnik, mlad momak, ali nije on taj koji odlučuje”, kaže Arifagić i dodaje kako s gradonačelnikom Prijedora ima dobru saradnju.
Duraković podsjeća kako je ranije podnio krivičnu prijavu zbog murala posvećenog Ratku Mladiću, oslikanog na zgradi Javne kuhinje u Banjoj Luci, ali da je od Tužilaštva BiH dobio odgovor da pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na tom muralu nisu mogli identifikovati Mladića.
“Vođen takvom dosadašnjom praksom Tužilaštva BiH, bojim se da ni ovaj put neće biti pokrenut postupak, uprkos eventualnim krivičnim prijavama. Vrlo je vjerovatno da će se zauzeti stav da se ovakav novac ne može tretirati kao nagrada u smislu Krivičnog zakona BiH, iako suštinski šalje upravo takvu poruku”, mišljenja je Duraković.
Mladić je Haagu zbog genocida i drugih zločina u BiH osuđen na doživotni zatvor.
